Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Svi 2026

Svinjogojci više ne mogu živjeti od prodaje svinja? "Na kraju nas burza ubije"

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Martina Pavlović  

Svinjogojci više ne mogu živjeti od prodaje svinja? "Na kraju nas burza ubije"

Na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima sve se češće postavlja pitanje održivosti proizvodnje isključivo kroz prodaju živih svinja. Kako ističe prof. dr. sc. Goran Kušec, takav model sve teže osigurava stabilan prihod proizvođačima.

"Ključno pitanje danas je može li se na OPG-u preživjeti samo od prodaje živih svinja. Sve ukazuje na to da ne može", naglašava naš sugovornik.

Teško je konkurirati velikim sustavima
Prema njegovim riječima, problem nije u znanju ili trudu proizvođača, nego u tržišnom okruženju u kojem se cijena žive svinje formira na globalnoj razini. U takvom sustavu mali proizvođači teško mogu konkurirati velikim sustavima koji smanjuju troškove kroz opseg proizvodnje.

Ovakva tržišna pozicija osobito se odražava na proizvođače koji svinje prodaju u kategoriji lakih svinja za klanje čija je masa primarno obrađenog trupa od 60-120 kg, a dolaze na tržište kao svježe meso. Upravo zato Kušec otvara pitanje treba li inzistirati na postojećem modelu domaćeg svinjogojstva ili se okrenuti alternativama koje donose veću dodanu vrijednost.

Jedan od mogućih smjerova vidi u proizvodnji sirovine za tradicionalne, visoko vrijedne proizvode, poput kulena i pršuta, po uzoru na Italiju i Španjolsku. "Možda je taj put za našeg svinjogojca zanimljiviji", ističe, objašnjavajući kako se time proizvodnja može povezati s preradom i stvoriti stabilniji lanac vrijednosti.

Meso starijih svinja pogodnije za preradu
Posebno naglašava važnost tzv. teških svinja, koje su ključne za proizvodnju tradicionalnih trajnih proizvoda. "Radi se o životinjama koje imaju masu polovica veću od 120 kilograma, odnosno od 160 kilograma i više", navodi Kušec. One imaju razvijeniju mišićnu strukturu i ono što se u narodu zove zrelo meso, što izravno utječe na preradbenu sposobnost.

Upravo tu dolazi do izražaja razlika u kvaliteti između različitih sustava proizvodnje. Lakše svinje se kolju već s otprilike pet mjeseci, uzgajane su za svježe meso koje karakterizira svjetlija boja i veći gubitak vode. "To možete primijetiti ako to meso u vrećici ostavite u hladnjaku preko noći u vidu one ružičaste prozirne tekućine", napominje. S druge strane, starije i teže životinje daju meso pogodnije za preradu.

"Kod mlađih životinja meso nema do kraja formiranu mišićnu strukturu, dok kod starijih dobivamo ono 'zrelo meso'", objašnjava Kušec, dodajući kako upravo tu leži potencijal za dodanu vrijednost u svinjogojstvu.

Poseban naglasak stavlja upravo na dob svinja u trenutku klanja. "Kod nas kažemo da su to godišnjaci, odnosno svinje stare oko godinu dana, dok su u nekim stočarski naprednijim zemljama selekcijskim programima uspjeli tu dob spustiti na 9 do 10 mjeseci, a da se pritom zadrže poželjna svojstva kvalitete mesa", ističe.

Takva proizvodnja otvara prostor i za bolju organizaciju unutar sektora. "Ukoliko bi se svinjogojac sam počeo baviti preradom ili se povezao sa susjedom, prerađivačem, njih dvojica bi mogli jako dobro funkcionirati", kaže Kušec, naglašavajući kako upravo te kategorije svinja imaju poželjna svojstva za proizvodnju trajnih proizvoda.

Teške svinje problem prodati?
Međutim, u hrvatskoj praksi javlja se paradoks. Iako postoji snažna proizvodnja tradicionalnih proizvoda poput kulena i različitih vrsta pršuta, sirovina za njihovu proizvodnju nije adekvatno valorizirana.

"Kod nas su teške svinje problem. Umjesto da su tražene, mi ih ne možemo prodati", komentira Kušec. Svaki dodatni kilogram prirasta povećava troškove hrane, rada i vremena, pa proizvođači često ulaze u gubitke.

Prema njegovim riječima, riječ je o strukturnom problemu nepovezanosti uzgoja i prerade. "Ne uspijeva se ostvariti veza između tog tipa svinjogojske proizvodnje i prerade u visokovrijedne proizvode. Na kraju nas burza ubije", slikovito opisuje.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska uređuje tržište svinjskog mesa: Sektorska organizacija treba zaustaviti propadanje domaće proizvodnje

15.07.2026.

Osnivanje Hrvatske sektorske organizacije za svinjsko meso pozdravljeno je među dionicima u tome sektoru i mnogi ga smatraju povijesnim iskorakom za oporavak domaćeg svinjogojstva. Iako su i ranije osnivane razne organizacije, koje nisu ispunile očekivanj

Uzgajaju 1.200 fajferica za dalmatinski pršut: Investicija u Imotskoj krajini teška 4,7 mil. eura

03.05.2026.

Izgradnja hotela Dom koji uskoro otvara svoja vrata jedan je od najzanimljivijih projekata posljednjih godina u Dalmatinskoj zagori gdje je jedan liječnik objedinio uzgoj crne slavonske svinje, domaće buše i jedinstvene gastronomske ponude

Farma Sokolovac ponovo u punom kapacitetu: Stiže im 10.730 svinja

27.04.2026.

Kao završni korak prije ponovnog pokretanja proizvodnje, uvedeno je tzv. sentinel stado od 300 svinja koje je na farmi boravilo 30 dana. Analize su potvrdile negativne nalaze na ASK

Žito grupa obnavlja veliku farmu svinja u Marinovcima

22.04.2026.

Suhopoljskoj tvrtki Farmaland u vlasništvu osječke Žito grupe početkom travnja odobrena je studija utjecaja na okoliš za izgradnju građevine za intenzivni tov svinja ukupnog kapaciteta 16.107 mjesta za tovljenike. Riječ je o farmi Marinovci pokraj Erduta,

Svinjogojci: Proizvodimo upola manje nego što trebamo

27.02.2026.

U Prelogu se održava savjetovanje uzgajivača svinja u Hrvatskoj. Trenutačno se proizvodi samo polovina potrebnih količina svinjskoga mesa, a ostatak se uvozi iz zemalja Europske unije, posebno Španjolske.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk