Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Stu 2021

Toliko proizvedemo pšenice da bismo svi trebali svakog jutra uživati u ‘pravom svježem kruhu‘, a ne smrznutim štrucama! Evo što se krije iza velikih gubitaka i što je ‘obična laž‘

Izvor: slobodnadalmacija.hr · Autor: Olgica Ivić Grizelj  

Toliko proizvedemo pšenice da bismo svi trebali svakog jutra uživati u ‘pravom svježem kruhu‘, a ne smrznutim štrucama! Evo što se krije iza velikih gubitaka i što je ‘obična laž‘

Koliko često nam se dogodilo da smo u pekari zatražili neki određeni kruh, "rustiku" na primjer, a onda se prodavačica osvrnula i pitala kolegicu ima li je, a ova joj odgovori: "Tek sam stavila u peć".

Peć je tu, odmah iza, u drugom dijelu dućana, ali nigdje ne vidite brašnjavog pekara koji tu cijeli dan mijesi hljebove. I ne možete, jer ga u dućanu nema, a prodavačice u peć stavljaju polugotove ili smrznute štruce.

U velikim samoposlugama ili trgovačkim centrima se kruh stalno dodaje na police, narodski bi rekli da ga ima "kao drva", i tako neprestano do kraja radnog dana.

Naravno da je to daleko od romantičnih slika iz prošlosti, kada je svatko imao "svog pekara" u ulici, a koji je radni dan započinjao noću, da bi ujutro na policama zamirisao topli svježi kruh.

U velikim trgovačkim centrima najčešće ćemo dobiti "friško ispečen" smrznuti kruh.

- Uvoz smrznutih pekarskih proizvoda koji se na naše tržište plasiraju kroz trgovačke lance zabrinjava nas, budući imamo proizvodnju pšenice dostatnu za svoje potrebe i ova kultura dulji niz godina bilježi pozitivnu vanjsko trgovinsku bilancu.

Radi se o trendu u pekarskoj industriji koji je prisutan već neko vrijeme kako bi se zadovoljila potreba potrošača za kupnjom svježeg i toplog proizvoda u svako doba dana.

Kupovina kruha koji dolazi direktno iz proizvodnje u jutarnjim satima stvar je nekih prošlih vremena i ne radi se ovdje o zavaravanju potrošača, već o praćenju trendova i unapređenju u prozvodnji pekarskih proizvoda, kojih je nekad na policama bilo dvije do tri vrste, a danas se taj asortiman uvelike razlikuje. Tako da se zapravo ne može govoriti o kategoriji pravog i smrznutog pekarskog proizvoda, kazala nam je Nada Barišić, direktorica "Žitozajednice".

No, s druge strane, Hrvatska proizvede toliko pšenice da bismo mogli zadovoljiti sve domaće potrebe za pravim svježim kruhom, tim više što je hrvatska pšenica, kako napominje Nada Barišić, u sezoni 2021. godine zabilježila iznadprosječne prinose, koji se kreću između 7 do 8 tona po hektaru što predstavlja proizvodnju pšenice na 145 tisuća hektara zasijanih površina od milijun i sto tisuća tona.

SAMODOSTATNI I KONKURENTNI
- Za razliku od ostalih poljoprivrednih kultura, pšenica je jedna od rijetkih gdje Hrvatska stoji dobro, odnosno gdje smo samodostatni i vlastitom proizvodnjom relativno konkurentni, što za posljedicu ima svake godine izvoz značajnih količina pšenice.

U 2020.godini izvezli smo 562.510 tona pšenice vrijednosti 98,5 milijuna eura, kaže Barišić.

- Istovremeno Hrvatska i u proizvodnji ove kulture ima i svoj paradoks; jer iako proizvedemo više od polovice ukupne pšenice za izvoz, mi, s druge strane, predstavljamo i relativno velikog uvoznika pšenice, posebno tzv. poboljšivača, odnosno pšenice posebne kvalitete za potrebe industrije brašna, potrebnog za konditorsku i pekarsku industriju.

U 2020. bilježi se uvoz od 75 tisuća tona pekarskih proizvoda vrijednosti 159 milijuna eura,te upola manji izvoz istih proizvoda od 34 tisuće tona vrijednosti 83 milijuna eura.

Pad uvoza pekarskih proizvoda zabilježen je tek lani, prošle 2020. pandemijske godine, koja se, kaže Barišić, ne može smatrati referentnom godinom za prikaz konstantnog rasta uvoza pekarskih proizvoda koji predstavlja problem u domaćoj strukturi proizvodnje.

U MANJE OD 10 GODINA IZGUBILI 100 TISUĆA TONA
- Tako smo u manje od desetljeća izgubili gotovo 100 tisuća tona potreba za domaćom pšenicom i od nekadašnjih 500 tisuća tona potrebe su nam pale na manje od 400 tisuća tona. Hrvatska je u 2020. godini uvezla i brašna 21.603 tona, a za što je potrošeno 6,8 milijuna eura, naglašava direktorica "Žitozajednice".

Sasvim suprotno tome čujemo od Vanje Marjanovića, voditelja ključnih kupaca u tvrtki "Panino", jednom od petnaestak velikih uvoznika smrznutih pekarskih proizvoda.

On nam navodi kako vode računa s kojim vanjskim proizvođačima posluju, te kaže kako od francuskog proizvođača "Bridor" uvoze veći asortiman u kojem pak 70 posto proizvoda u sebi ne sadrži niti jedan umjetni sastav, niti aditiv niti konzervans.

- Uzmite kao primjer tost koji se smrzava dušikom na - 40'C, čuva se i do godine dana na - 18'C, hladni lanac nije prekinut ni u jednom trenutku, a nakon godinu dana je potpuno zdrav.

S druge strane u dućanu imate tost, koji svi mi kupujemo, a tamo može stajati mjesec dana, na ambijentalnoj temperaturu dućana i nakon mjesec dana tom tostu nije ništa, nije se promijenio, veli Marjanović i sugerira da tako ne može biti bez aditiva.

Da smrznuti pekarski proizvodi ubrzavaju proces proizvodnje, jasno je svima te se moramo složiti da se tome teško može izbjeći, ali da li baš moramo smrznuti kruh uvoziti iz Poljske, Njemačke, Francuske... dok istovremeno imamo i viška kvalitetne pšenice? Ako je već tako, očekujemo sve ozbiljnije kontrole i jasne deklaracije o kojima govore u Dalmatinskom potrošaču.


Komentari članka

Vezani članci

Ove godine zasijano više pšenice, manje kukuruza i soje

14.07.2026.

Statistički podaci o prvim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom i šećernom repom, a istovremeno je smanjena sjetva kukuruza i soje.

Žetva pšenice u Baranji privodi se kraju, ali ratari strahuju da bi novi toplinski val mogao ugroziti kukuruz

10.07.2026.

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Mlinar cilja 230 milijuna eura prihoda, rast ubrzavaju akvizicije

26.06.2026.

U protekle četiri godine Mlinar Grupa, najveća pekarska grupacija u Adria regiji, gotovo je udvostručila prihode od prodaje na lanjskih 197,2 milijuna eura. I ova joj je godina krenula sa snažnim rastom pa je u prvom kvartalu ostvarila prihod od 45 miliju

Ratari očekuju rekordnu žetvu, ali ne i zaradu

24.06.2026.

Pred hrvatskim je ratarima još jedna žetva, i to pšenice. Procjenjuje se da bi mogla biti rekordna, jer bi urod mogao premašiti i milijun tona. No, ono što proizvođačima ni ovaj put ne ide na ruku jest otkupna cijena. Dosad je s ponudom izašla jedna tvrtk

Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po ha

21.06.2026.

Ove godine možemo očekivati prinos između 6,5 i 7 tona po hektaru. Uz ovu cijenu i ukoliko uračunamo i poticaje, svi koji će imati prosječan urod oko 6,5 t/ha bit će na nuli ili u blagom minusu

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk