U dobroj godini uberu 600 kg graha po hektaru

Nastavljajući obiteljsku tradiciju Ivana Sokolić danas obogaćuje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ivan Sokolić gdje u ovo vrijeme u Budaku kraj Gospića raspolaže sa jednim hektarom površina graha te nešto malo zemljišta pod krumpirom, češnjakom, kapulom, mrkvom, malinama i šljivama.

Osim uzgoja voća i povrća, ova se poljoprivrednica bavi i proizvodnjom meda, mlijeka, pšeničnog i raženog integralnog brašna te jaja koja donose stabilan prihod ovom poljoprivrednom gospodarstvu osnovanom 2002. godine.

Tajne uzgoja graha trešnjevca

"Najviše se možemo pohvaliti proizvodnjom zelenog graha i trešnjevca kada prilikom sadnje vodimo računa o kvalitetnoj pripremi tla, prilikom čega grah sadimo u tlo bogato organskim tvarima koje je dobro pognojeno. Isto tako, vodimo računa i o samom datumu, te smatramo da je najbitnije posaditi grah u ono vrijeme kad ga neće uhvatiti trava kako bi se izbjeglo okopavanje. Isti sadimo u terminu od 10. do 15. lipnja kad nema opasnosti od mraza i trave prilikom nicanja na sadilicu od krumpira koji mu je idealna pretkultura", kaže nam Ivana.
Ostvaruju prinose od 600 kg po ha

Prinosi po hektaru, dodaje teže oko 600 kg u dobroj godini, a srećom, problema s bolestima i štetnicima nemaju.

"Osvrnemo li se potom na navodnjavanje, bitno je naglasiti da isto također ne koristimo, upravo stoga što grah dohranjujemo preko lista u vrijeme kad je isti u cvijetu tako što ga pošpricamo jedan do da puta po listu kad mu je potrebno najviše vode. Nastavno na to, a glede krupnoće plodova, dolazimo do oscilacije jer kad je suša, grah je sitniji, dok je za vrijeme normalne godine krupniji", objašnjava Ivana Sokolić koja nema problema s konkurencijom, kao ni prodajom, a koja ističe neizmjerno zadovoljstvo što uspije sve prodati prvenstveno na domaćem pragu gdje se sve više i više traži domaće i zdravo.
Na sajmovima kupce privlače i izložbenim kruhom

Ovu se gospodarstvenicu može vidjeti i na tržnici, sajmovima i manifestacijama gdje uz svoja domaća blaga prezentira i kruh koji služi kao izložbeni, a u jesen će se okušati i u prijavi na mjeru za male poljoprivrednike, te tako od dobivenog novca gospodarstvu osigurati i navodnjavanje.

"Cilj poljoprivrednog gospodarstva kao i svakog drugog poduzeća je ostvarenje poslovnog uspjeha, odnosno postizanje što veće i profitabilnije proizvodnje sa što manje troškova i rashoda, te ostvarivanje dobitka u poslovanju. Nažalost, stanje u poljoprivredi je teško, ali srećom, ide na bolje zbog čega imamo nade da će domaći proizvodi doći na zasluženo mjesto. Puno nam u ovim teškim vremenima pomažu poticaji koji su nam znatna olakšica, no unatoč razlikama u istima, za sada ne planiramo prijeći na ekološku proizvodnju", dodaje Ivana.