U Hrvatskoj kruh 15 posto skuplji nego u ostatku Europe

Bez obzira na rast plaća, pa i onih minimalnih, te činjenicu da posljednjih mjeseci inflacija posustaje, potrošači negoduju zbog visokih cijena. Posebno namirnica koje se svakodnevno konzumiraju i znatno opterećuju kućni proračun, a takav je slučaj i s kruhom.

Bio bijeli, polubijeli ili crni - za većinu građana kruh je preskup.

- Preskupo je, pogotovo za penzionere to je preskupo, kaže Ika Kurtović iz Rijeke.

- Cijene kruha išle su gore neopravdano previše. Naoko izgleda jeftino, međutim prevelika je marža, naglašava Ahmed Kozojević iz Rijeke.

- Svi naši govore: tako je u Njemačkoj, tako je na zapadu. Čekaj, ako je tako na zapadu, kakve su plaće na zapadu, pita se Augustin iz Rijeke.

Usporede li se cijene kruha u Hrvatskoj s onima u ostatku Europe, kod nas je 15 posto skuplji. Najskuplji je u Danskoj, najjeftiniji u Bugarskoj. Proizvođači pšenice smatraju da razloga za tako visoke cijene - nema.

- Kada uzmemo pšenicu, ona je pala u odnosu na godinu prije, kada uzmemo energente, oni su daleko jeftiniji nego godinu prije. Dakle, sve je otišlo prema dolje, a njihove cijene su u dva navrata rasle prema gore. Očito zadnji i predzadnji u lancu moraju znatno smanjiti svoje marže, a mislim da bi se time trebala pozabaviti i Vlada, naglašava Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Financijski podaci tvrtki koje se bave proizvodnjom kruha pokazuju da su im rezultati, u odnosu na 2022., višestruko bolji.

- Međutim to se ne radi definitivno o rezultatima iz redovnog poslovanja. Mi vidimo da je tvrtka koja ima najveću dobit ostvarila 6,7 posto povećanja dobiti u odnosu na prošlu godinu te smatramo da je to neki realan iznos povećanja dobiti za cijeli sektor, rekla je Nada Barišić iz Žitozajednice.

Pšenice proizvodimo dovoljno za vlastite potrebe, no često ona završi u izvozu, dok istodobno uvozimo velike količine smrznutog kruha i peciva. U tržišnoj ekonomiji kupuje onaj tko bolje plati.

- Velike države EU-a pa i svijeta velike količine proizvode i kod njih postoji industrija koja može preraditi sve te količine, pa čak i ove količine koje se nađu u Hrvatskoj, rekao je Željko Jukić iz Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U godinu dana pojedemo u prosjeku 45 kilograma kruha i peciva. Namirnica je to koju svakodnevno jedemo pa nam njezina skupoća i najteže pada.