Ubrzan rast međunarodnih pričuva HNB-a na kraju godine

Međunarodne pričuve HNB-a na kraju 2009. su iznosile 10,4 milijarde kuna, što je 1,3 milijarde kuna ili 13,8% više nego na kraju 2008. godine. Obzirom da je kuna u odnosu na euro na kraju 2009. bila jača nego na kraju 2008. (za 0,25%), tečaj nije utjecao na rast kunske protuvrijednosti međunarodnih pričuva. U prosincu je u odnosu na studeni vrijednost međunarodnih pričuva porasla 230 milijuna kuna, odnosno 2,5%.

Pričuve, koje predstavljaju likvidna devizna sredstva i služe za osiguranje likvidnosti u plaćanjima prema inozemstvu, obično se promatraju u odnosu na kratkoročnu inozemnu zaduženost i na pokriće uvoza roba i usluga.Rast međunarodnih pričuva HNB-a koji se intenzivirao u drugom tromjesečju pratio je rast deviznih depozita banaka, obzirom da banke imaju obvezu minimalno 20% svojih ukupnih deviznih obveza pokriti likvidnim deviznim potraživanjima.

Sa stabilizacijom međunarodnog financijskog tržišta došlo je do pada kamatnih stopa na međubankarske depozite i do pada prinosa na kratkoročne inozemne vrijednosne papire pa je u uvjetima rasta deviznih depozita bankama odgovaralo održavati veću razinu deviznih potraživanja kod HNB-a. Tako je došlo i do porasta međunarodnih pričuva HNB-a. Na rast međunarodnih pričuva HNB-a utjecao je i povremeni otkup deviza od banaka zbog aprecijacijskih pritisaka koje je rastuće inozemno zaduživanje stvaralo na tečaj.

Iako je u posljednjem tromjesečju 2009. zabilježeno značajno ubrzanje rasta međunarodnih pričuva (razina s kojom je završena prošla godina najviša je razina u povijesti), razina pričuva prema inozemnom dugu još uvijek nije dosegla razine prije svjetske financijske krize. Tako su na kraju trećeg tromjesečja, kada je financijska kriza počela, međunarodne pričuve iznosile preko 27% ukupnog inozemnog duga svih sektora, dok su se godinu dana kasnije spustile ispod 22% ukupne inozemne zaduženosti. Upravo intenziviranje rasta pred kraj prošle godine upućuje na nastojanje da se odnos međunarodnih pričuva i vanjskog duga dovede na razinu prije financijske krize.

Budući da je uvoz u 2009. godini značajno pao na godišnjoj razini, pokazatelj međunarodnih pričuva u mjesecima uvoza roba i usluga (koji se računa kao omjer međunarodnih pričuva i mjesečne vrijednosti uvoza roba i usluga) porastao je pa bi za 2009. mogao doseći 7,3 (u 2008. je iznosio 4,6).