Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Ruj 2018

Ukida se pomicanje sata. Treba li Hrvatska izabrati ljetno ili zimsko vrijeme?

Izvor: www.index.hr · Autor: r.  

Ukida se pomicanje sata. Treba li Hrvatska izabrati ljetno ili zimsko vrijeme?

EUROPLJANIMA je dosta pomicanja sata. Ovog tjedna objavljeni su rezultati internetske ankete Europske komisije u kojoj su Europljani glasali žele li ukinuti pomicanje satova na proljeće i jesen.

U anketi je sudjelovalo rekordnih 4,6 milijuna ljudi, a preko 80 posto njih glasalo je za ukidanje pomicanja sata.

Većina želi ljetno računanje

Većina od 80 posto Europljana glasala je i za to da sat ostane na ljetnom računanju vremena. Predsjednik Europske Komisije Jean Claude Juncker uvjeren je da će EU prijeći na ljetno računanje vremena i dodao kako će to predložiti Komisiji. Poručio je kako nema smisla pitati ljude što žele i što misle o nekom pitanju, a potom ignorirati njihovo stajalište.

"Ljudi to žele, mi ćemo to napraviti", zaključio je Juncker.

Odluka članica

Sad, nakon što su se građani velikom većinom odlučili za ukidanje pomicanja sata, na redu su države članice Europske unije i Europski parlament koje moraju odlučiti žele li da sat ostane na ljetnom ili zimskom računanju vremena.

Ljetno računanje vremena trenutačno je uređeno Direktivom 2000/84/EZ. U njoj je propisano da države članice prelaze na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku i vraćaju se na zimsko računanje vremena posljednje nedjelje u listopadu. Prijedlog te direktive sad će se mijenjati i poslati Europskom parlamentu na raspravu. Tada ga se šalje na konzultacije članicama. Kad se članice dogovore oko novog prijedloga Direktive, ona se objavljuje, a države članice imaju određeni rok da je implementiraju u svoje zakonodavstvo.

Hrvatska je već donijela Uredbu o ljetnom računanju vremena u 2018., 2019., 2020. i 2021. godini, i to po gore navedenoj Direktivi. U njoj je navedeno kako i kada će se u sljedećim godinama pomicati sat. Ako EU posluša volju većine građana i odluči se za korištenje ljetnog računanja vremena, i Hrvatska će morati izmijeniti svoju Uredbu kako bi se prilagodila odluci EU.

Razlika između zimskog i ljetnog računanja

Zimsko računanje vremena je ono računanje kakvo smo koristili prije osamdesetih godina prošlog stoljeća i uvođenja odluke o pomicanju kazaljki. Pomicanje kazaljki dvaput godišnje uvelo se kako bi se uzela u obzir promjena duljine dana te bolje iskoristilo danje svjetlo.

Kako se pojašnjava na stranicama Europske unije, većina država članica EU-a ima dugu tradiciju ljetnog računanja vremena, većinom još iz doba Prvog i Drugog svjetskog rata ili naftne krize 70-ih godina. Zemlje su se tad odlučivale na ljetno računanje vremena prije svega radi uštede energije. Drugi su razlozi bili sigurnost na cestama, više mogućnosti za rekreaciju u večernjim satima zbog duljeg dana ili pak usklađivanje s praksom susjednih država ili glavnih trgovinskih partnera.

Tri standardna vremena

Neovisno o ljetnom računanju vremena u EU-u države članice grupirane su i u tri različite vremenske zone, odnosno tri standardna vremena.

Danas su države članice EU-a razvrstane u tri vremenske zone: zapadnoeuropsko vrijeme ili srednje vrijeme po Greenwichu (GMT), srednjoeuropsko vrijeme (GMT+1) i istočnoeuropsko vrijeme (GMT+2).

Hrvatska se nalazi među 17 država članica koje se ravnaju prema srednjoeuropskom vremenu, koje se određuje u odnosu na GMT (srednje vrijeme po Greenwichu) ili UTC (koordinirano svjetsko vrijeme).

Europski parlament je u svojoj rezoluciji naglasio da je očuvanje jedinstvenog računanja vremena u EU-u od presudne važnosti.

Komisija se obvezala da će procijeniti dvije glavne opcije politike koje bi osigurale usklađeno računanje vremena: Zadržavanje sadašnjeg ljetnog računanja vremena u EU-u prema Direktivi 2000/84/EZ ili ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje u svim državama članicama i zabranjivanje periodičnog pomicanja sata; to ne bi utjecalo na odabir vremenske zone te bi svaka država članica i dalje sama odlučivala hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.


Komentari članka

Vezani članci

Europa je 2025. godine proizvela 25 jednoroga, 60% više od 2024. i 71% više od 2023.

01.01.2026.

Godinama su tehnološke tvrtke koje su postajale jednorozi, to jest tvrtke koje vrijede najmanje milijardu američkih dolara, dolazile samo iz SAD-a ili Kine. Više nije tako...

Europa briljira u znanosti, ali ne zna što s tim znanjem učiniti

07.07.2025.

Iako prednjači u istraživanjima, Europa i dalje ne uspijeva pretvoriti tehnološke inovacije u globalno konkurentne proizvode

Četvrtina samozaposlenih u EU u riziku je od siromaštva: U tri zemlje situacija je kritična, evo kako se drže Hrvati

27.09.2022.

Gotovo četvrtina svih samozaposlenih na području EU starijih od 18 godina u riziku je od siromaštva i socijalne ekskluzije, a najgora je situacija sa samozaposlenima u Rumunjskoj, Portugalu i Estoniji, pokazali su podaci Eurostata prema kojima je u 2021.

Europske čeličane uskoro bi mogle ugasiti peći

26.09.2022.

ThyssenKrupp Steel Europe smanjio je proizvodnju u njemačkim čeličanama budući da njihovi klijenti oklijevaju s nabavom pod pritiskom očekivanja recesije i visokih cijena energije koje ugrožavaju njegovu konkurentnost na globalnim tržištima.

Europa se priprema za nestašicu plina, šefica EK poziva građane na štednju: 'Smanjite grijanje za dva stupnja'

29.06.2022.

Ako ljudi diljem Europske unije smanje grijanje za samo dva stupnja i podignu temperaturu klima uređaja također za dva stupnja, to bi uštedjelo količinu energije jednaku svom plinu koji se isporučuje iz Rusije plinovodom Sjeverni tok 1 u Baltičkom moru, r

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk