Umjesto pet, Davoru Škari kilogram 'marašaka' daje 50 kuna!

Možda i više, kaže Škara. Proizvode s dodanom vrijednošću prodaje na kućnom pragu, sajmovima i suvenirnicama u Zadru, Pagu i Biogradu na moru. Osim likera Cherryja i Maraskina na njegovom OPG-u proizvode i džem, vino i kvasinu od vlastitih marašaka. Nije ih iskrčio!

Nije svako dobro za dobro, ali ni zlo za zlo. Takvo je iskustvo i Davora Škare, voćara iz Škabrnje. Prije pet, šest godina drastičan pad cijena višnje maraske ili maraške, a uz to i sve nesigurniji otkup, doveo je voćare iz tog i drugih mjesta Ravnih kotara kao i cijele Dalmacije, u bezizlaznu situaciju pa su mnogi počeli zapuštati i krčiti svoje višegodišnje nasade.

Od 110, proizvodnja se u Škabrnji, u međuvremenu srozala na svega 10 tona. Ista situacija je u cijeloj Dalmaciji gdje se proizvodilo više od 12 tisuća tona višnje maraske, dok je danas proizvodnja pala za 4 puta te se proizvodi, ovisno od godine, manje od 3 tisuće tona godišnje.

Iznimna kakvoća ravnokotarske maraške
"Otkupna cijena ispod 5 kuna je stvarno neisplativa“, kaže Škara. Ali, on nije krčio. Nije dozvolio da njime ovlada očaj, nego se dao na posao i prihvatio novi izazov.

"Počeo sam prerađivati plod. Prvo u liker od maraske, zatim sirup od maraske i na kraju džem od maraske“, započinje svoju priču Škara.

On i njegova obitelj, supruga Vesna sa sinovima Antom i Paškom uzgajaju oko 500 stabala marašaka koje su u punom rodu. "Za koji dan će berba. Neće biti rekordna, ali ubrat će se oko 4- 5.000 kilograma“, kaže Davor. Prisjeća se užurbanosti i šušura, groznice kakva je u dane berbe bila nekada, a sada sve protječe mirno. Oni Škabrnjani, koji kao još imaju nasade beru pomalo i prodaju na malo. Javljaju se kupci iz Istre, s kvarnerskih otoka, ima ih i sa dubrovačkog područja. Oni otkupljuju određene količine od 500 do 1.000 kilograma koje sami prerađuju u likere i sokove. Prodaju ih u vlastitim ugostiteljskim objektima kroz turizam.

"Rade isto što i ja“, kaže Davor i dodaje: "Naša maraška, pogotovo ova na potezu od Nina do Knina, odlikuje se iznimnom kakvoćom tako da su i proizvodi od nje vrhunski. Dokazano je da plod maraške iz našeg kraja ima najviše suhe tvari, te najbolji omjer sladora i kiselina. odlikuje se i većom koncentracijom antioksidansa antocijana i melatonina, nego što ih ima u drugim sortama višnje. Zato je i dobra i za sprječavanje krvožilnih bolesti i dijabetesa", tvrdi ovaj voćar koji je, kako kaže, silom prilika postao uspješan proizvođač proizvoda na bazi višnje maraške.

Likeri proizvedeni na prirodan način
"Proizvodnja je jednostavna jer sve radim na jednostavan, prirodan način“, kaže i dodaje da za likere valja brati potpuno zrele plodove. Odmah ih stavlja u inox bačve, dodaje određene količine rakije lozovače i malo zasladi. S vremenom dolazi do prirodne maceracije. Nakon nekoliko mjeseci "otače“, prelijeva liker u staklene posude, a potom i u bočice od 1 i 2 decilitra. Bitna je i ambalaža, izgled boce i etiketa jer, osim na kućnom pragu i na sajmovima koje je redovito posjećivao do korone, dok ih je bilo, Škara svoje proizvode prodaje u suvenirnicama u Zadru, Biogradu i na Pagu.

"Do korone je sve išlo super. Dobra zarada i za mene i za trgovce. Lani se do lipnja prodalo više od tisuću bočica Cherryja i Maraskina, a ove godine još nijedna“, kaže Škara, ali ne očajava jer nešto turista već ima, a do kraja glavne sezone bit će ih i više. "Pa, ako se i ne proda, likeri neće propasti“, dodaje uz karakterističan osmijeh.

Koliko je isplativije prerađivati višnju marasku nego je prodavati kao sirovinu?

Prerada isplativija 10 puta
"Isplativije je najmanje 10 puta“, odgovara Davor i pojašnjava. “Umjesto po 5 kuna kolika je otkupna cijena, kilogram maraške prerađen u liker i druge proizvode s dodanom vrijednošću postiže 50 kuna po kilogramu. Možda i više", kaže. Od uroda ove godine on može proizvesti 400 litara likera. Osim likera Cherryja i Maraskina na njegovom OPG-u proizvode i džem od vlastitih marašaka. "Proizvodnja džema je kompliciranija. Treba plod okoštavati, a ako to radiš ručno triba više ruku i puno vrimena. Spas je u stroju za okoštavanje“, govori Škara. Džem prodaje u malim staklenim posudicama od 106 i 212 miligrama.

Desertna vina, kvasina i artičoke
"Počeo sam proizvoditi vino od maraske, kao i desertna vina, kupažu vina od grožđa i vina od maraske, jer moja obitelj posjeduje vinograd od 1.000 panja“. Ali, to nije sve jer proizveo je i kvasinu (ocat) od višnje maraske za koju vjeruje da će biti hit u paleti njegovih proizvoda.

Škara je otišao i korak dalje. Uz maraške proljetos je podigao i nasad sa 600 sadnica artičoka. Urod je bio solidan, ali prodaje, osim nešto na kućnom pragu, nije bilo iz poznatih razloga. Svejedno, on i njegova obitelj već su pripremili teren gdje će dogodine podići novi nasad i to s ljubičastim plodovima koje su traženije na tržištu.

Svaka glavica postiže cijenu od 7 do 8 kuna, a one najranije i veću. Artičoka je višegodišnja biljka. Puni rod daje u drugoj godini, a njezin vijek ispativosti je 7 do 8 godina. U planu je i prerada artičoka, napraviti nekoliko proizvoda, namaza i plodova u maslinovom ulju, pogotovo jer imaju vlastiti maslinik.

"Ima svega tko hoće raditi“, poručuje Davor Škara. On i njegova obitelj žive od svog rada, a danas je to veliki uspjeh. Žive, a imaju se čemu i nadati, za razliku od onih koji su napustili ili iskrčili svoje nasade višnje maraske, a nisu ni pokušali koristiti njezine kvalitetne plodove za proizvode s dodanom vrijednošću.