Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Kol 2025

Uvoz uništava proizvođače krumpira, a reakcija institucija izostaje

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Ivica Korman  

Uvoz uništava proizvođače krumpira, a reakcija institucija izostaje

Pulski poljoprivrednici Marina i Emil Grbac uputili su apel lokalnim i državnim institucijama zbog problema s plasmanom domaćeg mladog krumpira. Kako navode, tržište je preplavljeno uvoznim krumpirom po dampinškim cijenama, zbog čega domaći proizvođači ne mogu pokriti ni osnovne troškove proizvodnje, piše Glas Istre.

"Krumpir vadimo svjež, on se ne skladišti i bez otkupa vrlo brzo propada. Trenutna cijena od 45 centi po kilogramu nije dovoljna ni za ambalažu, a kamoli za gorivo, zaštitu, gnojivo ili radnu snagu", objašnjavaju supružnici koji u poljima kod Ševa imaju 7,5 hektara pod krumpirom.

Neorganiziranost proizvođača
Posebno ih pogađa konkurencija iz Egipta, Grčke i Španjolske, gdje se krumpir prodaje već od 35 centi po kilogramu. "Realna otkupna cijena trebala bi biti barem 1 euro, a sada smo daleko ispod toga. Trgovački lanci dodatno ruše cijene, domaći krumpir prodaje se i za 59 centi, dok u Austriji u istim lancima stoji i do 2 eura", upozoravaju naši sugovornici.

Na problem je reagirao i Ezio Pinzan, pročelnik istarskog Upravnog odjela za poljoprivredu, koji smatra da ključ leži u udruživanju proizvođača. "U Italiji praktički ne postoji samostalna proizvodnja. Proizvođači su članovi zadruga, zajednički kupuju repromaterijal i plasiraju proizvode. Kod nas proizvođači djeluju razjedinjeno, pa spuštaju cijene jedni drugima", kaže Pinzan, dodajući kako bi zadrugarstvo smanjilo troškove i ojačalo pregovaračku snagu domaćih poljoprivrednika.

Prema njegovim riječima, prednost istarskih proizvođača leži u kvaliteti tla i ranijem rodu, no sve to blijedi pred "uvoznom lavinom".

Ministarstvo: nema zabrane uvoza, rješenje je udruživanje
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva poručuju da se zabrana uvoza unutar EU ne može provoditi jer Hrvatska posluje u okviru zajedničkog tržišta. Ipak, navode da prate stanje te potiču proizvođače na udruživanje i izgradnju skladišta po uzoru na Međimurje i Varaždin, gdje već postoje centri za čuvanje i plasman svježeg krumpira.

"Udruživanjem se smanjuju troškovi, jača investicijska snaga i omogućuje bolja promocija domaćeg proizvoda. Tek tako proizvođači mogu osigurati stabilnost i kontinuitet proizvodnje", stoji u odgovoru Ministarstva.

Supružnici Grbac, međutim, upozoravaju da vremena nema: "Krumpir propada u zemlji jer nema otkupa, a mi gledamo kako se uvozni krumpir iskrcava u Kopru i ulazi na naše tržište upravo kada počinje naša berba. Ovo je neodrživo i nepravedno prema domaćim proizvođačima".


Komentari članka

Vezani članci

Gotovo 47 milijuna eura za hrvatsku poljoprivredu, kreću novi zajmovi i krediti

03.06.2026.

Ministarstvo poljoprivrede potpisalo je u srijedu sporazume o financiranju za nove financijske instrumente u obliku zajmova/kredita s kapitalnim rabatom u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. – 2027. godine, kojima će poljop

Domaći rasadnici oduševili međunarodnu delegaciju - veliki potencijal za razvoj suradnje

02.06.2026.

Hrvatska se nalazi pri vrhu zemalja po udjelu zelenih površina u urbanim prostorima, ali je istodobno neto uvoznik. U tom kontekstu Italija zauzima važno mjesto kao drugi najveći dobavljač, a suradnja dviju zemalja u sektoru rasadništva sve je značajnija.

Helena Krpan Carić o putu prema održivom poslovnom modelu u poljoprivredi - Uplift

31.05.2026.

Odluka da se napusti siguran posao rijetko dolazi odjednom. Najčešće sazrijeva polako, kroz osjećaj da ne pripadaš sustavu u kojem se nalaziš i da želiš raditi nešto što ima dublji smisao. Za Helenu Krpan Carić taj je trenutak značio okretanje leđa admini

Slavonija spremna za prvi toplinski val: Ni jedna kultura nije ugrožena, šljivici rodni

28.05.2026.

Jesenske kulture iznadprosječno dobre, kišu trebaju proljetne, očekuju se visoki prinosi šljive i breskve

Bamija nije zahtjevna za uzgoj, ali traži oprez kod presađivanja

26.05.2026.

Iako još uvijek nije široko rasprostranjena u Hrvatskoj, bamija, poznata i pod nazivom okra, sve više privlači pažnju zbog svojih nutritivnih vrijednosti i široke primjene. O ovoj zanimljivoj kulturi razgovarali smo dr. sc. Borisom Ravnjakom.

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk