Visoke naknade za prenamjenu zemljišta

Hrvatski sabor jutros je zasjedanje nastavio raspravom o konačnom prijedlogu novoga zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojemu je cilj ubrzati proces okrupnjavanja te raspolaganja i gospodarenja tim zemljištem, kao i pooštriti uvjete za njegovu prenamjenu.

Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić uvodno je obrazložio da novi zakon predviđa da naknada, u slučaju prenamjene zemljišta izvan granica građevinskog područja, bude 50 posto prosječne cijene zemljišta unutar granica građevinskog zemljišta, a za osobito vrijedno zemljište 100 posto prosječne cijene.

Za poljoprivredno zemljište unutar granica građevinskog područja naknada bi iznosila 5 posto, odnosno 10 posto prosječne cijene zemljišta.

Zakonom se utvrđuje i da vlasnici poljoprivrednog zemljišta ne mogu biti strane pravne ili fizičke osobe, osim ako to nije uređeno međunarodnim ugovorima.

Pankretić je kazao i da se poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu može prodati, dati u zakup ili dugogodišnji zakup te, kada je riječ o ribnjacima, u koncesiju.

Zemljište bi se u zakup davalo na rok od 20 godina (Ministarstvo više ne bi davalo suglasnost za prodaju ili zakup), u dugogodišnji zakup na rok od 50 godina (uz suglasnost ministara poljoprivrede i financija), a na isti rok izdavale bi se koncesije za ribnjake.

Zakup za minirano poljoprivredno zemljište ne bi se plaćao u prvih deset godina ako zakupoprimac podmiri troškove razminiranja.

Ministar poljoprivrede rekao je i da bi se prihodi od prodaje i zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta dijelili u omjeru 25 posto državi, 25 posto županiji i 50 posto lokalnoj samoupravi, prihode od dugogodišnjeg zakupa u istom bi omjeru podijeli država i lokalne jedinice, a od koncesija na ribnjacima 70 posto prihoda išlo bi državi i 30 posto lokalnoj samoupravi.

Predviđa se osnivanje Agencije za poljoprivredno zemljište koja bi obavljala poslove okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i unaprjeđenja gospodarenja njime. Promet privatnim poljoprivrednim zemljištem provodile bi jedinice lokalne samouprave, u ime Agencije.

Zakon propisuje i kazne za neobrađivanje poljoprivrednog zemljišta, a te bi kaznene odredbe na snagu stupile početkom 2010.

Hrvatska ima više od 2,6 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta od čega je 67 posto (1,8 milijuna hektara) u privatnom, a 33 posto (oko 900 tisuća hektara) u državnom vlasništvu.

O prijedlogu novoga zakona o poljoprivrednom zemljištu raspravljaju saborski klubovi.