Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Sij 2017

Vlada mijenja zakon da bi se novi aerodrom mogao otvoriti

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Krešimir Žabec  

Vlada mijenja zakon da bi se novi aerodrom mogao otvoriti

Ministarstvo graditeljstva pred Vladu i Sabor ide s prijedlogom hitne promjene Zakona o graditeljstvu kako bi se omogućilo da novi zagrebački aerodrom dobije na vrijeme uporabnu dozvolu i ne bude zatvoren nakon samo 90 dana rada.

Naime, u ovom trenutku u raznim fazama tijeku je oko 100 postupaka za naknadu troškova za izvlaštenje zemljišta na kojem je sagrađen dio aerodromske zgrade, parkiralište i pristupna prometnica od aerodroma do istočne obilaznice Velike Gorice, zbog čega država ne može izdati uporabnu dozvolu bez koje se aerodrom ne smije koristiti. Iako se za ovaj problem zna više od tri godine, država tek sada, otprilike mjesec i pol dana prije otvaranja aerodroma, pokreće promjene zakona.

Prema Zakonu o gradnji, dok se čestice na kojoj se građevina nalazi ne objedine u jednu, ne može se izdati uporabna dozvola. Tvrtka Zračna luka Zagreb, koja u ime države rješava dokumentaciju za uporabnu dozvolu, podnijela je zahtjev za objedinjavanje čestica, no to je nemoguće učiniti jer prema Zakonu o izvlaštenju čestice ne mogu biti objedinjenje dok se vode sudski sporovi. I tu je stvoren začarani krug koji usprkos upozorenjima nije razriješen više od tri godine. Sada se cijela situacija nastoji riješiti prije samog otvaranja aerodroma.

Prvo će se promijeniti odredba Zakona o graditeljstvu kako bi privremena uporabna dozvola umjesto sadašnjih 90 dana trajala pet godina. Takva promjena bi nadležnim institucijama, Ministarstvima graditeljstva i pravosuđa, Vladi i Saboru, omogućila dovoljno vremena da promijene sporne odredbe Zakona o graditeljstvu i izvlaštenju koje, tvrde naši sugovornici, definitivno onemogućuju ulaganje u velike investicijske projekte od interesa za državu. Naime, prema sadašnjim zakonima, država može ući u posjed zemljišta u vlasništvu privatnih osoba, isplatiti im naknadu koju smatra pravičnom i gradnja može početi.

No, pokrenu li nezadovoljni vlasnici zemljišta sudske postupke koji ne završe do gradnje objekta, Ministarstvo graditeljstva ne može izdati uporabnu dozvolu. Upravo to se sada događa s novim zagrebačkim aerodromom. Da stvar bude gora, Koncesijskim ugovorom između koncesionara Međunarodne zračne luke Zagreb d.d. i Vlade, država je ta koja mora ishoditi uporabnu dozvolu. U najgorem slučaju koncesionar bi od države mogao tražiti odštetu ako dozvola ne bude na vrijeme.
Trogodišnja bitka

Dio vlasnika zemljišta nezadovoljnih financijskim obeštećenjem Zračne luke Zagreb i Hrvatskih cesta za zemljište podnijeli su još 2013. odnosno 2014. godine žalbe nadležnom Uredu državne uprave Zagrebačke županije. Naime, i ZLZ i Hrvatske ceste zemlju su tretirale kao poljoprivredno zemljište i vlasnicima ponudili između 80 i 100 kuna po četvornome metru. Vlasnici su pak smatrali da je riječ o građevinskom zemljištu i tražili su veću odštetu. Ured državne uprave je rješenjem prvog stupnja presudio u korist vlasnika zemljišta te je ZLZ vlasnicima zemljišta, na osnovi sudskog vještačenja, platio 350 kuna po četvornome metru kako bi ušli u posjed i da bi gradnja terminala mogla započeti. No, ZLZ se na tu odluku žalio i uslijedilo je nekoliko vještačenja vrijednosti zemljišta ovlaštenih sudskih vještačenja. Nove procjene su utvrdile kako zemljište vrijedi 480 kuna po četvornome metru, a sljedeće da vrijedi 450 kuna. U ovom trenutku, koliko nam je poznato, pet vlasnika zemljišta na kojem je sagrađen dio aerodromske zgrade i parkiralište sudskim putem traži pravičnu novčanu naknadu za svoje zemljište.

Za gradnju pristupne ceste dugačke 1,6 kilometara izvlašteno je oko 50 tisuća kvadrata zemljišta. Oko 100 vlasnika zemljišta podnijelo je žalbe i tužbe protiv Hrvatskih cesta zbog ponuđenih cijena. HC je počeo otkupljivati zemljište još početkom 2014. i prvi vještaci procijenili su da parcele vrijede 80 kuna po četvornome metru. Ured državne uprave u Velikoj Gorici odredio je drugo vještačenje koje je procijenilo vrijednost istog tog zemljišta na 80,75 kuna po kvadratu, a nakon toga slijedilo je i treće vještačenje prema kojemu je cijena 150 kuna.

Potom je Ministarstvo pravosuđa prema procjeni Porezne uprave odredilo da se vlasnicima zemljišta isplate akontacije od 80 do 240 kuna. Potom je uslijedio niz žalbi korisnika zemljišta, ali i HC-a, da bi danas nakon trogodišnjeg postupka sve bilo vraćeno pred Ured državne uprave Zagrebačke županije i cijeli postupak procjene zemljišta kreće ispočetka! Naši nam sugovornici tvrde kako su vlasnici zemljišta spremni na nagodbu. Prema procjenama, već su sada troškovi ovih sporova jednaki iznosu koji bi država platila vlasnicima zemljišta po uvećanoj cijeni.


Komentari članka

Vezani članci

Nove mjere vlade: Veći paušal iznajmljivačima, zamrzavanje plaća u javnom sektoru

28.05.2026.

NOVI vladin paket mjera protiv inflacije trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine. Mjere će obuhvatiti paušalce, male iznajmljivače, velike tvrtke s ekstraprofitom te zaposlenike u javnom i državnom sektoru, piše Jutarnji list. Ministar financi

Za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi gotovo 15 milijuna eura

22.05.2026.

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2026. godinu, vrijedan 14,96 milijuna eura.

Panika u Vladi. Hoće li turistička sezona uspjeti spasiti proračun?

15.05.2026.

Vladajućima je bitno da ukupni promet u turizmu ne padne. Za dobit poduzeća manje ih je briga. Razlog je prilično jasan...

Što Hrvatskoj donosi članstvo u OECD-u: viši standard, ali i zahtjevne reforme

05.02.2026.

Što nam donosi članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj? Hoće li ulazak u zajednicu 38 najrazvijenijih država svijeta poboljšati životni standard hrvatskih građana? Može li proces hrvatskog ulaska u OECD biti gotov ove godine? Koje se reform

Hrvatska na korak do ulaska u OECD - što još treba napraviti?

30.01.2026.

OECD ima trenutačno 38 članica i svojevrsni je klub razvijenih zemalja, uključuje većinu naprednih ekonomija, a članstvo je znak stabilnog gospodarskog okružja. Od 25 zadanih područja, od pravosuđa i borbe protiv korupcije do smanjenja birokracije i bolje

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk