Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Kol 2024

Žuta lubenica OPG-a Karas ovoljetni je hit, no mnogi je tek otkrivaju

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Blanka Kufner  

Žuta lubenica OPG-a Karas ovoljetni je hit, no mnogi je tek otkrivaju

Čak i ako nije sasvim zrela, žuta lubenica je slatka. Najgoru štetu napravi im tuča jer su vremenske prilike sve nepredvidivije, a najveća boljka birokracija jer baš kada treba biti stalno u polju, najviše ima i administrativnih poslova, kaže Dražen Karas.

Kada je u pitanju lubenica, prva asocijacija nam je tamno zelena kora i crveno 'meso', ali postoji i ona koja je iznutra žuta - manja je, slađa, te ima svjetliju i tanju koru. Kemijskim sastavom je vrlo slična crvenoj, ali nema pigment likopen zaslužan za crvenu boju.

Sadrži vitamine B6, B1 i vitamin C te je bogata manganom. Svi ti vitamini i minerali uključeni su u rad imunog sustava. Osim toga, vrlo je siromašna kalorijama, ima samo 30 kalorija na 100 grama.

Na internetu se može pronaći podatak da potječe iz Afrike, ali i da je riječ o staroj, pomalo zaboravljenoj sorti. Kod nas ju je možda malo teže naći, no potraga vrijedi truda. Mi smo imali sreće kušati ju na eko sajmu Zeleni Kastav na štandu OPG-a Karas iz Lipja kod Karlovca.

Lubenice i jesu prvo bile žute?
"Neki kažu da su prvo bile žute lubenice, a da su crvene nastale križanjem”, kazao nam je Dražen Karas, nekadašnji nositelj obiteljskog gospodarstva. Posao je preuzela njegova kći Ana koja je postala nositeljicom sa samo 19 godina i odlično se u svemu snalazi, ističe ponosni otac.

Žute lubenice proizvode unatrag 8 godina. Krenuli su s crvenima, ali žute su kupcima sve zanimljivije pa polako povećavaju površine za njihov uzgoj. "Tko god ih proba, bude oduševljen”, priča nam, a to smo i sami primijetili kod degustatora na štandu.

Nastavlja kako je malo teže procijeniti kada je zrela, no čak i ako nije sasvim zrela, opet je slatka. Prije berbe ne smiju navodnjavati, kaže, jer se toliko napuni sokom da ”rado pukne ako se prilikom berbe samo malo zapne prstom” jer ima tanku koru - što je opet poželjno zbog veće iskoristivosti.

"Zapravo nema razlike između uzgoja crvene i žute lubenice, a obje vrste zahtijevaju navodnjavanje budući da je vlaga izuzetno važna u periodu rasta plodova”, opisuje Karas.

Navodnjavanje i stajski gnoj
Sami rade sadni materijal. Imaju grijani plastenik, počinju sa sadnicama batata koje sami proizvode, a imaju komoru s kontroliranim uvjetima. Kasnije reznice prebacuju u drugi plastenik.

Početkom travnja siju lubenice u kontejnere od stiropora da dobiju sadnice, sredinom svibnja ih sade van - na foliju, zbog trave. Potom polože cijevi za navodnjavanje vodom iz rijeke Kupe.

"Sve je biološki, bez kemije, koristimo samo stajski gnoj. Na pola hektara izvezemo oko 80 tona stajskog gnoja za lubenice”, otkriva napominjući kako je sjeme dobio od poznanika iz Zaprešića.

Postoji veliki interes kupaca. I za vrijeme našeg razgovora jedna je gospođa došla pitati ”gdje su doma” i hvalila žutu lubenicu, kako je slatka i sočna. Reklama za nju ne treba, dovoljno ju je narezati i dati ljudima da kušaju. Ista je stvar u Lipju gdje također imaju postavljen štand.

Njenim uzgojem su se počeli baviti sasvim slučajno. Prvotno su je zasadili za vlastite potrebe, ali se glas proširio pa su asortiman, osim sa crvenim, obogatili i žutim lubenicama.

Nepredvidivi vremenski uvjeti, tuča, osiguranje
U sklopu gospodarstva obrađuju oko 25 ha zemlje. Proizvode povrće, najviše batata, tikve, žitarice i ratarske kulture, a drže i ovce. Prvi su OPG u Karlovačkoj županiji koji je počeo uzgajati batat te imaju vjerne kupce. Najviše prodaju na kućnom pragu te na sajmovima u okolici Rijeke.

U proizvodnji nemaju većih problema, kaže Dražen, no dogodilo se da su imali stopostotnu štetu od tuče, lani i prije nekoliko godina. Izvukli su se jer su dobili novce od osiguravajuće kuće. Zaštitu je na velikim površinama nemoguće provesti.

"Ništa bez osiguranja, dobro je dok žele osiguravati, a ako prestanu, što ćemo?”, postavlja realno pitanje s obzirom na sve nepredvidljivije vremenske uvjete. Trenutna je situacija takva da oni plaćaju 30 posto police, a Agencija za plaćanja 70 posto, otkriva.

Nekada se činilo kako su promjene klime postepene, međutim u zadnje vrijeme se naočigled vidi da se događa nešto čudno, navodi.

Lani su im prije tuče navalile ptice koje tamane sve po redu, i nedozrele i dozrele lubenice. "To se obično dogodi kada je suša. Zanimljivo je da sada imamo na imanju tri rode koje čuvaju plod od ptica štetočina. Supruga je to uočila, mi ostali joj u početku nismo vjerovali”, kaže uz smijeh.

Osim tuče i ptica, ne nedostaje također glodavaca koji najviše štete rade batatu. Tu je i nezaobilazni crv žičnjak. Njemu, čini se, paše zemlja sa stajskim gnojem. Ubušuje se u gomolj, a živi u tlu 3-4 godine hraneći se korijenjem. Katkad oštećuje sjeme ili pregrize klicu.


Komentari članka

Vezani članci

Napustio građevinu i stvorio eko oazu: Market ima svoju vodu, struju i hranu

14.04.2026.

Tomislav Market, posljednjih 15 godina posvetio je stvaranju održivog i samodostatnog gospodarstva koje danas predstavlja pravi primjer ekološke proizvodnje.

Stabla stara 200 godina rađaju bez orezivanja i navodnjavanja: Ergedžije od njih prave poseban liker

14.04.2026.

Drenjulu ne napadaju štetnici, nema "podstanara", ne traži navodnjavanje, a zasadi se sama gdje joj odgovara - toliko je ”pametna”. Zašto ju je važno očuvati, ali i druge autohtone sorte, doznali smo na OPG-u E-Kos.

120 krava i 550 tisuća kilograma mlijeka: Obiteljska stočarska tradicija OPG-a Mikulinjak

13.04.2026.

Ivica Mikulinjak iz Vojvodinca, mjesta na samoj granici Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije već se 23 godine bavi stočarstvom, a Hrvatska mljekarska udruga dodijelila mu je prestižnu nagradu "Najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka" za 2025.

Slavonske šunke obitelji Jurić vraćaju tradiciju na stol

09.04.2026.

Prije nego što šunka stigne na blagdanski stol - u jednoj slavonskoj komori proteklih se dana strpljivo čekalo da vrijeme, sol i dim naprave svoje.

Od 40 sorti rajčice do craft pića: Kako je mladi Istrijan spojio polje, restorane i bar u jedan posao?

02.04.2026.

Marko Bratović iz Kaštelira-Labinci pokraj Poreča četvrta je generacija u obitelji koja obrađuje istarska polja. Od 2018. godine vodi obiteljski OPG, fokusiran na ekološku proizvodnju maslinovog ulja i povrća, te suradnju s vrhunskim restoranima

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke