Čvarci od hrane za sirotinju do skupocjene delikatese

Čvarci su u posljednjih nekoliko godina postali pravi gastronomski hit, a tu popularnost prati i osjetan rast cijena. Kilogram čvaraka ne tako davno stajao je oko 50 kuna, a danas se prodaju i po 300 kuna za kilogram! Uz klasične čvarke, na policama se sve češće mogu naći i inovativni proizvodi poput namaza i snackova od čvaraka. Povećanu potražnju su ulaganjima u proizvodnju popratile i neke domaće tvrtke, a potpredsjednik Grupacije klaoničke industrije i prerade crvenog mesa HGK Igor Miljak pojasnio je zašto cijena čvaraka tako rapidno raste i zašto postaju sve privlačniji kupcima.

– Glavni razlog njihovoj relativno visokoj cijeni je činjenica da kvalitetan čvarak zahtijeva kvalitetnu sirovinu do koje nije lako doći. Suvremeni uzgojni trendovi preferiraju tzv. mesnate svinje čija genetika jamči više mišićnog i manje masnog tkiva. Budući da se čvarci proizvode od čvrstog masnog tkiva, to ujedno znači manje dostupne sirovine za njihovu proizvodnju. Od jedne svinje, koja u trenutku klanja u prosjeku teži od 125 do 130 kg, moguće je dobiti tek tri do četiri kilograma kvalitetne masnoće za topljenje, a od te ulazne sirovine, nakon topljenja dobijemo svega oko 10 posto prešanih čvaraka, odnosno oko 15 posto ukoliko se radi o neprešanim čvarcima – naglašava Miljak, uz napomenu kako su i moderni trendovi zdrave prehrane također odigrali ulogu u popularizaciji čvaraka.

Naime, zbog značajnog udjela proteina od čak 31 grama u 100 grama proizvoda, čvarci su visokokvalitetan proizvod za sve koji paze na nutrititivnu vrijednost hrane.

Procjenjuje se kako se u Hrvatskoj godišnje proda oko 450 tona čvaraka, s tim da uvoza praktički nema. A izvoz?

– Osim plasmana na domaćem tržištu, čvarke izvozimo diljem Europe, u susjednu Sloveniju i Srbiju, ali i Njemačku, Austriju, Švicarsku, Švedsku i druge zemlje Europske unije – dodaje Miljak.

Čvarci su tako od praktički nusproizvoda i hrane za sirotinju postali prvoklasna delikatesa. Ali i političko pitanje. Naime, hrvatski poduzetnik Tomislav Galović – koji čvarak naziva slavonskim tartufom – zatražio je da se slavonski čvarak proglasi autohtonim hrvatskim proizvodom sa zemljopisnim podrijetlom, kao što je slučaj s kulenom. Međutim, uslijedila je prosvjedna nota iz Slovenije koja tvrdi da su čvarci zajednička europska baština.