Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Svi 2011

Depoziti banaka u prvom kvartalu smanjeni 1,5%

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: RBA analize  

Depoziti banaka u prvom kvartalu smanjeni 1,5%

U prvom tromjesečju ove godine depoziti kod poslovnih banka zabilježili su pad u odnosu na kraj 2010. Suprotno trendovima zabilježenim tijekom prošle godine kunski depoziti bilježe rast, dok devizni padaju. Pritom treba napomenuti da tečajna kretanja nisu utjecala na kunski iznos deviznih depozita budući da je srednji tečaj kune u odnosu na euro na kraju ožujka u usporedbi s krajem prosinca 2010. zabilježilo pad od svega 0,03 posto.

Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni depoziti poslovnih banaka (štedni i oročeni kunski i devizni depoziti te depozitni novac) na kraju ožujka iznosili su 213,1 milijardi kuna, što je 1,5% manje nego na kraju prošle godine. Tome je pridonio isključivo pad deviznih štednih i oročenih depozita, dok su kunski štedni i oročeni depoziti te depozitni novac zabilježili rast. Naime, devizni štedni i oročeni depoziti na kraju ožujka iznosili su 142,5 milijardi kuna, što je 3,4% manje u odnosu na kraj 2010. S druge strane, kunska komponenta štednih i oročenih depozita iznosila je 36,5 milijardi kuna, što je 4,9% više u odnosu na kraj 2010. Iako je njihov udio blago pao, devizni depoziti i dalje čine gotovo 80% ukupnih štednih i oročenih depozita. Promatrajući prema sektorima, depoziti stanovništva, koji su na kraju ožujka iznosili 140,8 milijardi kuna blago su porasli u odnosu na kraj prošle godine (%2B0,4%), dok su depoziti poduzeća (26,8 milijardi kuna) zabilježili razmjerno snažan pad (-11,1 posto).

Iako kretanja u prvom tromjesečju pokazuju zaustavljanje trenda rasta deviznih depozita, kretanja na godišnjoj razini i dalje pokazuju njihov rast. Međutim, dinamika rasta bitno je sporija nego prošle godine. Tako su u odnosu na ožujak 2010. devizni depoziti porasli 3,8%. S druge strane, nakon što su 28 uzastopnih mjeseci bilježili godišnje stope pada, kunski štedni i oročeni depoziti u ožujku su porasli 2,9% godišnje, no i dalje su znatno ispod pretkriznih razina. U usporedbi s ožujkom 2008. kunski depoziti manji su za gotovo trećinu (-31,2%). Promatrano prema sektorima, godišnji rast je posljedica rasta depozita stanovništva (i kunskih i deviznih), dok depoziti poduzeća bilježe pad (i kunska i devizna komponenta). Ukupni štedni i oročeni depoziti izraženi u kunama na godišnjoj razini i dalje bilježe blagu stopu rasta (%2B3,6%), čemu je značajno pridonijela i deprecijacija kune u odnosu na euro od 1,7% s obzirom na visoki udio deviznih depozita.

Budući da stanovništvo prevladava u strukturi depozita, a zbog nepovoljnih kretanja na tržištu rada ne očekujemo realan rast raspoloživog dohotka, u mjesecima koji slijede depoziti će nastaviti ostvarivati blage godišnje stope rasta.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Trgovci za inflaciju krive rast plaća. Problem? Hrvatski radnik upola je jeftiniji od europskog prosjeka

21.01.2026.

S obzirom na to da inflacijski pritisci u Hrvatskoj postupno slabe, bilo bi ekonomski racionalno ukinuti ograničenja cijena, poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u publikaciji Fokus tjedna i dodali da mjere poput širenja liste proizvoda sa zam

Kako su Hrvatska i Vujčić šokirali Europu: "Ovo nije nitko očekivao, pa tek su ušli u eurozonu"

21.01.2026.

Njegovo imenovanje na poziciju potpredsjednika Europske središnje banke predstavlja veliko iznenađenje, piše ugledni Politico

Kava poskupjela duplo, a kila krumpira šest puta: Ovako bi danas izgledale cijene u kunama

06.01.2026.

Građani su do 31. prosinca u HNB-u mogli zamijeniti kovanice kune, dok zamjena novčanica traje i dalje. No, mnogi nisu svjesni koliko su zapravo poskupjele namirnice u protekle tri godine.

Hrvatska trpi visoku inflaciju zbog neusklađenih mjera vlasti

07.11.2025.

Analitičari poručuju da je ključ u zajedničkom djelovanju Vlade i HNB-a, jer bez toga nema kontrole nad inflacijom

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk