Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Kol 2010

Dramatičan pad stranih ulaganja

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Amir Kulenović  

Dramatičan pad stranih ulaganja

Priljev stranih investicija u Hrvatsku je u prošle godine u odnosu na 2008. prepolovljen, a takav negativan trend nastavlja se i u ovoj godini. Prema podacima Hrvatske narodne banke, u prvom kvartalu 2010. u Hrvatsku su strani investitori uložili samo 400 milijuna eura, dok je tijekom cijele 2009. uloženo nešto više od dvije milijarde. Poražavajući podaci o izravnim stranim investicijama upućuju na dva zaključka - jedan se odnosi na činjenicu da nismo dovoljno konkurentni, a drugi je čisto pragmatičan i odnosi se na činjenicu da su, barem danas, strani ulagači skloniji ulagati u druge zemlje u regiji koje polako pokazuju znakove izlaska iz recesije.

Najviše je investicija u proteklih deset godina privukao sektor financijskog posredovanja s više od osam milijardi eura, zatim slijede trgovina na malo i energetika, dok se tek na četvrtom mjestu nalazi jedna industrijska grana, a radi se o proizvodnji kemikalija. Tek se na desetom mjestu nalazi turizam koji volimo zvati strateškim opredjeljenjem Hrvatske. »U proteklih 15 godina u hrvatski turizam su uglavnom ulagali naši susjedi poput Austrijanaca, koji su imali prednost boljeg poznavanja naše gospodarske situacije. Državni portfelj prodavan je po previsokim cijenama, tako da se ulagalo uglavnom u nekretnine za daljnju prodaju ili u gradnju apartmanskih naselja, koja u turizmu ne možemo smatrati dodanom vrijednošću«, kaže Miroslav Dragičević iz Horwath Consultinga. On smatra da su hoteli, resorti i drugi projekti za kupce dubljeg džepa ono čemu bi Hrvatska trebala težiti pri privlačenju stranih investicija.

»Ne postoji strategija prema kojoj bi država ili lokalne zajednice neki prostor odredile za takve sadržaje i ponudile ulagačima. Primjer toga su Brijuni Rivijera, projekt lokalne i nacionalne vlasti, koji je već nekoliko godina na čekanju«, smatra Dragičević, dodajući da se značajniji investitori iz sektora mogu očekivati tek po ulasku u EU, kada će se percepcija rizika ulaganja u Hrvatsku promijeniti nabolje. Prepreka ulaganju u druge sektore je nedostatak industrijske politike te previsoki troškovi rada i još uvijek velike administrativne barijere. Hrvatska u usporedbi sa susjedima ulagačima nudi manje povlastica, poreznih i drugih olakšica, pa nije čudno što smo propustili nekoliko prilika da zemlju osnažimo kroz proizvodni sektor. Slovačka je to učinila prije nekoliko godina, pa je danas ta zemlja najveći proizvođač automobila po glavi stanovnika u svijetu.

Umjesto da učimo od Slovaka, pretekla nas je Srbija u kojoj talijanski Fiat ulaže veliki novac u automobilsku industriju. Kako su to susjedi učinili? Raznim olakšicama kojima su privukli Talijane. Poražavajuće brojke o investicijama najvjerojatnije će takvima ostati do kraja godine, jer je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u Europi koja još nije izašla iz recesije i svaki trezven investitor će svoj novac danas uložiti u nekoga od naših susjeda. Do tada bi država trebala izraditi jasnu strategiju koje sektore ponuditi ulagačima te kojim mjerama ih privući da odaberu baš nas. Kapital, na žalost, ne zanima sunce i lijep krajolik, nego samo to koliki će biti povrat na investiciju.

Kako to rade susjedi
Zemlje u okruženju kao i tranzicijske zemlje koje su u EU ušle u posljednjem krugu proširenja raznim olakšicama ili infrastrukturnim ulaganjima privlače investitore. Litva je tako donijela strategiju prema kojoj u slijedećih desetak godina žele postati transportni i tehnološki 'hub' za zemlje u susjedstvu. Internetizacija države i olakšice za ulazak IT kompanija već danas luče rezultate, pa velike tvrtke iz sektora polako u toj zemlji grade svoje istraživačke centre. Srbija je Fiatu dala gotovo sve što je poželio samo da u Kragujevcu oživi proizvodnju i zaposli radnike. Sličan projekt imala je i Slovačka, čija industrijska proizvodnja u ovoj godini bilježi fantastične stope oporavka. Makedonija ulagače poziva oglasima u Economistu i niskim poreznim stopama već dvije godine, dok je u okruženju jedino BiH zemlja koja je privukla manje investicija. Gledano prema uloženome po stanovniku, Hrvatska se nalazi na trećem mjestu od 11 tranzicijskih zemalja s 4700 dolara po glavi, no čini se da mi strane investicije nismo usmjerili na pravi način te da nam tek predstoji novi krug privlačenja ulagača, najvjerojatnije kada izađemo iz recesije.


Komentari članka

Vezani članci

Vugrinčić: Ove godine otvaramo poljsko tržište, a u planu je još jedno

09.02.2026.

Prošla, 2025. godina bila je najbolja dosad za tržište ETF-ova (engl. exchange traded fund, investicijski fond koji obično prati neki burzovni indeks). Globalna imovina u tim investicijskim proizvodima narasla je na oko 19,85 bilijuna dolara, što je gotov

Izlasci na burzu u srednjoj Europi: Malo izdanja, puno signala

09.01.2026.

Ako gledamo prošlu godinu, u CEE regiji je osim Zagrebačke burze IPO imala samo Varšavska burza na koju je izlistana Diagnostyka

Što stoji iza rasta stranih ulaganja i zašto Hrvatska i dalje ovisi o turizmu

08.12.2025.

Prema podacima HNB-a, od 1993. godine u Hrvatsku je stiglo ukupno 54,6 milijardi eura stranih ulaganja, a prošla je godina s 4,3 milijarde eura stranih ulaganja bila druga najuspješnija u povijesti, odmah iza rekordne 2021. godine. Trenutno stanje inozemn

Bogati Norvežani bogatstvo od nafte ulažu u Hrvatsku, a ne u Norvešku. Zašto?

13.09.2024.

Strogo mu je zabranjeno ulagati u Norveškoj, pa ulaže u ostalima državama na svijetu. Jedna od njih je Hrvatska. Za to postoji jako dobar razlog. Cilj fonda je ulagati dio državnih prihoda od vađenja nafte i plina da bi se osiguralo i povećalo bogatstvo s

Hrvoje Krstulović: Hrvati su skloniji tražiti financijski savjet od prijatelja nego od profesionalaca

23.08.2024.

Ulaganje na tržištu kapitala među hrvatskim građanima ponovno postaje in. Za sada se većina zadovoljava konzervativnijim pristupom kupnje narodnih obveznica i trezorskih zapisa, no promet i ponajprije uspon indeksa Zagrebačke burze na najvišu razinu od 20

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk