Egzotično voće iz Zagorja uz kupce polako osvaja i domaće OPG-ove

Ivan Šulog proizvodi na 100 ha, i dalje traži kooperante. Usitnjene parcele idealne su, tvrdi, za uzgoj.

Počelo je s kiwanom, koji još nazivaju i zlatnom narančom. Voće neobična izgleda na tržnicama u Zagorju isprva su kupci vrtjeli u rukama čudeći se bodljikavom plodu koji je, mislili su, tjednima putovao brodom iz neke tropske države do štanda u Krapini.

Dobra fora, komentirali bi kad bi od prodavača čuli da je voće izraslo tu u blizini, na zagorskim njivama, u Donjoj Bistri ili Velikim Zdencima. Danas je kiwano u standardnoj ponudi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja prate neobičnu, neki su ispočetka govorili i ludu, ideju poduzetnika Ivana Šuloga iz Donje Bistre, koji je razvio marku Exotic King i ovih dana diljem Krapinsko-zagorske županije održava predavanja o mogućnostima uzgoja ne samo kiwana, nego i peruanske jagode, butternat i hokkaido tikvi, platnana banana, tamarila mongolskih trešnji ili sibirskih borovnica. "Cilj mi je potaknuti poljoprivrednike da se počnu baviti uzgojem egzotičnog voća i povrća za koje u Zagorju postoje idealni uvjeti.

Interes je velik, ne samo za jednogodišnje, nego i za višegodišnje nasade", zadovoljan je Šulog, koji je na ideju o uzgoju egzotičnog voća "made in Hrvatska" došao kad je u Večernjem listu pročitao članak o kiwanu. Odmah je za sav novac koji je imao pokupovao sadnice. Posao se razvio, pod egzotama je već oko 100 hektara zemljišta, a i dalje traži kooperante. Usitnjene parcele idealne su, tvrdi, za uzgoj. Podržava ga i Krapinsko-zagorska županija. Na predavanjima se dosad okupilo više od stotinu poljoprivrednika koje zanima gdje nabaviti sadnice, kako skladištiti plodove... Tri godine iskustva već ima Željko Bingula iz Zlatara, koji je počeo s kiwanom, a danas uzgaja i hokkaido i butternut tikve te goji bobice, koje nazivaju i crvenim dijamantima iz Tibeta.

"Bilo je na početku čuđenja jer nitko nije čuo za goji. Mislili su da su to neke čudne grožđice. Danas se već zna da je to supervoće koje su zbog ljekovitosti nazivali i eliksirom mladosti. Imamo 600 dvije godine starih sadnica koje su lani dale 50 kg plodova, a ove godine očekujem čak 300", ističe Ž. Bingula, kojem je uzgoj voća i povrća zasad dodatni prihod. No, od njega bi se proširenjem proizvodnje i ulaganjima u staklenike i plastenike moglo, tvrdi, lagodno živjeti. Uzgajaju i ljutu habanero papriku te žute lubenice, a u planu je i sibirska borovnica.

"Sve su to sorte koje bez problema uspijevaju na ovoj našoj kontinentalnoj klimi. Ljudi su skeptični, ali pred uzgojem ekološkog voća i povrća je dobra budućnost. Zašto kupovati voće koje je putovalo iz Afrike ili Azije kad ga možemo jesti svježe ubranog tu kod nas? I okusi su drukčiji", tvrdi Ž. Bingula, koji tikve prodaje tvrtki Šulog, a ostalo prodaje sam, bilo kao svježe ili prerađeno. Ostvare li se planovi Ivana Šuloga, egzoti iz Zagorja mogli bi se i - izvoziti.