Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Lis 2008

HNB neće dozvoliti daljnji pad tečaja kune

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Jagoda Marić  

HNB neće dozvoliti daljnji pad tečaja kune

Hrvatska narodna banka sprema se na nove poteze koji će Hrvatskoj pomoći da se u ovoj i sljedećoj godini lakše nosi s problemima koje stvara svjetska financijska kriza, pa u središnjoj banci razmišljaju o puštanju dodatnih količina kuna na tržište kako bi se osigurala njegova likvidnost.
To zapravo znači da će se na tržištu, ako bude potrebno i tiskanjem novih količina, osigurati dovoljno novca za ekonomske aktivnosti, ali i za to da bi država, poduzeća i banke mogli plaćati svoje obveze, odnosno otplaćivati kredite. No, u središnjoj banci očekuju da u borbi protiv krize ne ostanu osamljeni te da neke poteze istovremeno povuku i država, poduzeća, banke i ostale financijske institucije.
Od države HNB očekuje značajno smanjenje deficita, od banaka stabiliziranje tečaja, a od poduzeća i financijskih institucija, kao što su mirovinski fondovi, da ne iznose devize iz Hrvatske.
U izjavi za naš list guverner HNB-a Željko Rohatinski upozorava kako je nužno da svi akteri budu svjesni situacije u kojoj se Hrvatska našla pod utjecajem globalne krize te da se ponašaju odgovorno jer će se samo takvim usklađenim djelovanjem prebroditi problemi koje ta kriza donosi. Hrvatska će se na mukama posebno naći sljedeće godine, kada na naplatu dospijeva ukupno 6,9 milijardi eura kredita države, banka i poduzeća.

Stroga kontrola banaka
- HNB će i dalje održavati likvidnost bankarskog sektora na razini dostatnoj za normalno funkcioniranje ekonomskih aktivnosti u zemlji. To podrazumijeva i dodatno emitiranje kunske likvidnosti bude li potrebno. Jedan od instrumenata je i smanjenje obvezne pričuve banka - kaže Rohatinski. No, guverner poručuje da će središnja banka uz očuvanje potrebne količine likvidnosti provoditi i strogu kontrolu poslovanja banka, što je i najbolja garancija za sigurnost depozita, odnosno štednje u bankama.
Stabilnost tečaja, odnosno stabilnost kune za guvernera je temeljna pretpostavka da sustav i dalje nastavi efikasno funkcionirati, te napominje da je stabilnost tečaja "u interesu svih: štediša, banka, države i centralne banke".
- U posljednjih tjedan dana tečaj je deprecirao, odnosno kuna je oslabjela, i to bez utjecaja fundamentalnih razloga i normalno je da se vrati na prijašnju razinu, kaže guverner. Iako to Rohatinski nije rekao, očito je kuna oslabjela jer je to bankama osiguravalo zaradu.
- Središnja banka poduzimat će mjere da se zaustavi slabljenje kune, ali to je interes i ostalih, pa se može očekivati da i banke pridonesu stabilizaciji tečaja na bankarskom tržištu, poručuje guverner poslovnim bankama, od kojih se očito očekuje više truda na očuvanju stabilnosti domaće valute. Rohatinski upozorava i na to da je stabilizacija kune interes i samih banka zato što će tako najbolje izbjeći kreditne rizike, odnosno probleme koje bi njihovi klijenti mogli imati s povratom kredita.
Ako se tečaj ne stabilizira, odnosno ako i banke ne učine svoje, HNB će, poručuje Rohatinski, izravno intervenirati kako bi očuvao kunu, a kad je riječ o intervenciji, guverner ne isključuje ni smanjenje deviznih rezervi središnje banke kao zadnje rješenje. Iako ne želi govoriti detaljnije o mjerama koje će poduzeti HNB, prvi čovjek centralne banke upozorava da će se iskoristi sve mjere kako bi se očuvala stabilnost kune.

Braniti stabilnost tečaja
- HNB će braniti stabilnost tečaja i to će učiniti korištenjem i drugih mjera i načina, i toga moraju biti svjesni svi akteri i moraju preuzeti svoju odgovornost - upozorava Rohatinski.
Središnja banka mogla bi u zaštiti kune, ako banke ništa ne učine, krenuti i povlačenjem novca.
Guverner upozorava i korisnike kredita, prvenstveno za državu, koja bi, kako kaže, svoje potrebe za financiranjem morala uskladiti s objektivnim okolnostima.
- S obzirom na to, bilo bi logično očekivati znatno smanjenje deficita konsolidirane opće države u 2009. u odnosu na 2008. godinu - poručuje Vladi guverner Rohatinski.
Ako bi država smanjila deficit, odnosno manjak u blagajni, to bi automatski značilo i da bi se smanjile njezine potrebe za podizanjem kredita u sljedećoj godini. Unatoč kunama koje će HNB pustiti na bankarsko tržište, država se neće lako zadužiti na domaćem tržištu, a na inozemnom će to biti još teže i skuplje, pa je smanjenje državne potrošnje jedini način da se smanji deficit, a time i potreba zaduživanja.


Komentari članka

Vezani članci

Vedrana Pribičević: Zašto donosimo loše odluke

18.03.2026.

Bihevioralna ekonomistica otkriva kako emocije, strah i FOMO upravljaju našim novcem te zašto racionalni investitor gotovo ne postoji

Trgovci za inflaciju krive rast plaća. Problem? Hrvatski radnik upola je jeftiniji od europskog prosjeka

21.01.2026.

S obzirom na to da inflacijski pritisci u Hrvatskoj postupno slabe, bilo bi ekonomski racionalno ukinuti ograničenja cijena, poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u publikaciji Fokus tjedna i dodali da mjere poput širenja liste proizvoda sa zam

Kako su Hrvatska i Vujčić šokirali Europu: "Ovo nije nitko očekivao, pa tek su ušli u eurozonu"

21.01.2026.

Njegovo imenovanje na poziciju potpredsjednika Europske središnje banke predstavlja veliko iznenađenje, piše ugledni Politico

Kava poskupjela duplo, a kila krumpira šest puta: Ovako bi danas izgledale cijene u kunama

06.01.2026.

Građani su do 31. prosinca u HNB-u mogli zamijeniti kovanice kune, dok zamjena novčanica traje i dalje. No, mnogi nisu svjesni koliko su zapravo poskupjele namirnice u protekle tri godine.

Hrvatska trpi visoku inflaciju zbog neusklađenih mjera vlasti

07.11.2025.

Analitičari poručuju da je ključ u zajedničkom djelovanju Vlade i HNB-a, jer bez toga nema kontrole nad inflacijom

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk