Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Tra 2025

Ima tek 21 godinu, no Marcel Stojnšek vrhunski je proizvođač suhomesnatih delicija

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Kmečki glas  

Ima tek 21 godinu, no Marcel Stojnšek vrhunski je proizvođač suhomesnatih delicija

Obitelj Stojnšek vodi dva poljoprivredna gospodarstva u Sloveniji, uzgoj svinja koji vodi mama Simona, te uzgoj goveda gdje se o stoci brine otac Radko, a uključeni su u mjeru Dobrobit životinja u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) 2023. – 2027. stavlja održivu i odgovornu poljoprivredu u prvi plan gdje dobrobit životinja igra važnu ulogu. Jedan od ključnih ciljeva ZPP-a je poticanje praksi koje poboljšavaju uvjete uzgoja, brinu se o zdravlju životinja i istodobno doprinose dugoročnoj održivosti gospodarstava.

To se izravno ostvaruje uz intervenciju IRP28 Dobrobit životinja – govedo, u koju je uključena i obitelj Stojnšek s poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj goveda na Kupčinjem Vrhu u Sloveniji.

Kvalitetna domaća sirovina
Marcel Stojnšek, koji je s 21 godinom već prepoznat kao izniman mesar s vrhunskim suhomesnatim proizvodima i brojnim nagradama, svoju djelatnost temelji na kvalitetnoj, domaćoj sirovini.

"Vodimo dva poljoprivredna gospodarstva, uzgoj svinja u Vogričevcima, koji vodi mama Simona, te uzgoj goveda na Kupčinjem Vrhu, gdje se o stoci brine otac Radko“, priča nam Marcel.

Opseg rada i organizaciju između dviju lokacija uspješno rješavaju snažnom obiteljskom povezanošću i višegeneracijskom suradnjom, što je još jedan temelj ZPP-a – održavanje ruralnih zajednica i poljoprivrednih gospodarstava otpornih na promjene.

"Uzgajamo stotinjak svinja, uključujući i rasplodne. Uspostavili smo zatvoreni krug uzgoja, od prasenja do tova, a klanje se provodi u manjim lokalnim klaonicama“, dodaje Marcel.

Stojnšekovi su uključeni u mjeru VI.15 Poljoprivredno-okolišno-klimatska plaćanja (članak 28.) iz prethodnog razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koja je u tekućem programskom razdoblju 2023. – 2027. zamijenjena intervencijom KOPOP (IRP18.01, IRP18.02, IRP18.03).

Ove intervencije usmjerene su na zaštitu prirodnih resursa i poticanje održive poljoprivrede. U svinjogojstvu ističu smanjenje utjecaja uzgoja na okoliš, posebno smanjenjem emisija amonijaka i poboljšanjem uvjeta držanja svinja u stajama.

U prosjeku svakog tjedna kolju pet svinja, a broj se prilagođava narudžbama koje su nešto manje ljeti, prilično konstantne tijekom zime, a znatno se povećavaju tijekom Uskrsa.

"OPG smo postupno nadograđivali i obnavljali. No, unatoč tome još uvijek ima puno ručnog rada jer automatizacija nam je i dalje velik financijski izazov. Budući da sve nadogradnje radimo s vlastitim sredstvima, sve ide malo sporije“, objašnjava.

Ciljevi intervencije IRP28, koja naglašava više prostora po životinji, ispašu ili ispust, te poboljšanje uvjeta držanja goveda, već ostvaruju na poljoprivrednom gospodarstvu za uzgoj goveda.

"Krave s teladi tijekom sezone su nam na ispaši, što pozitivno utječe na njihovo zdravlje i dobrobit. Takva praksa izravno podupire ciljeve ZPP-a, koja nastoji bolje povezati proizvodnju hrane, dobrobit životinja i zaštitu okoliša“, kaže.

To istovremeno mogućuje Marcelu korištenje mesa dokazanog podrijetla, što jača kvalitetu i sljedivost njegovih proizvoda. Dio mesa Marcel prerađuje u kućnom pogonu za preradu, a drugi dio prodaje kao svježe meso, ovisno o potraživanju kupaca.

Vođenje dokumentacije
"Najveći mi je izazov vođenje dokumentacije. Tom poslu posvetim i do dva sata dnevno jer moram voditi točnu evidenciju i sljedivost svakog proizvoda. Svaka proizvedena kobasica ima serijski broj (lot) iz kojeg mora biti vidljivo sve: od podrijetla mesa, uzgajivača, mjesta klanja do detalja o korištenim začinima“, priča

Što je više proizvoda, to je više papira, a ponekad mu je za papirologiju potrebno čak i više vremena nego za samu proizvodnju.

"Proizvodimo vlastitu hranu za svinje, pri čemu puno pomaže mamin brat Aleš Simonič, koji također vodi veliko poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj goveda“, ističe.

Uključivanjem u intervenciju za dobrobit životinja, obitelj Stojnšek ne samo da slijedi smjernice suvremene poljoprivrede, već ih i živi – povezujući praksu, tradiciju, znanje i odgovornost prema životinjama i potrošačima.

"Tovne svinje imaju specifičnu hranidbu koju prilagođavamo od rođenja do klanja. Važno je da jedu kvalitetno zrno jer samo kvalitetna osnovna sirovina znači vrhunski konačni proizvod. Budući da najviše suhomesnatih proizvoda proizvodim za dugotrajno dozrijevanje i neki će biti spremni za prodaju tek 2027., to znači da se svaka svinja mora optimalno toviti kvalitetnom hranom“, pojašnjava.

Zlatne medalje
Ponedjeljkom ujutro djed Janko vozi određeni broj svinja u klaonicu, a ohlađene polovice sljedeći dan preuzima Marcel za preradu. Utorkom dopodne počinje s radom i priprema naručene proizvode tijekom cijelog tjedna. U početku je svježe meso dostupno na zahtjev, a zatim se do kraja tjedna prerađuje u razne suhomesnate proizvode, koji su uvijek popraćeni novitetima.

"Uskrs je trenutačno u središtu pozornosti, zato su šunke najtraženije. Počela je i sezona roštilja, što znači da pripremam i ćevape, dok na jesen prevladavaju kobasice, a zimi salame“, pojašnjava Marcel.

Uvijek mora biti barem tri mjeseca ispred sezone.

"Primjerice, krajem kolovoza počinjem praviti salame za Božić jer u prosjeku sazrijevaju tri mjeseca. Osnovni proizvodi dostupni su cijele godine, uključujući vrlo popularne hrenovke“, priča.


Komentari članka

Vezani članci

Svinjogojci više ne mogu živjeti od prodaje svinja? "Na kraju nas burza ubije"

20.05.2026.

Ne uspijeva se ostvariti veza između svinjogojske proizvodnje i prerade u visokovrijedne proizvode, upozorava prof.dr.sc. Goran Kušec.

Uzgajaju 1.200 fajferica za dalmatinski pršut: Investicija u Imotskoj krajini teška 4,7 mil. eura

03.05.2026.

Izgradnja hotela Dom koji uskoro otvara svoja vrata jedan je od najzanimljivijih projekata posljednjih godina u Dalmatinskoj zagori gdje je jedan liječnik objedinio uzgoj crne slavonske svinje, domaće buše i jedinstvene gastronomske ponude

Godišnje proizvedemo oko 550.000 komada, a pojedemo milijun: Odakle dolazi najbolji hrvatski pršut?

29.04.2026.

Istrijani su na Danima hrvatskog pršuta briljirali, uz šampionsku titulu za Pisinium, drugo mjesto pripalo je također istarskom pršutu Dujmović, dok su treće podijelili dalmatinski proizvođači Barić i Smjelo

Farma Sokolovac ponovo u punom kapacitetu: Stiže im 10.730 svinja

27.04.2026.

Kao završni korak prije ponovnog pokretanja proizvodnje, uvedeno je tzv. sentinel stado od 300 svinja koje je na farmi boravilo 30 dana. Analize su potvrdile negativne nalaze na ASK

Žito grupa obnavlja veliku farmu svinja u Marinovcima

22.04.2026.

Suhopoljskoj tvrtki Farmaland u vlasništvu osječke Žito grupe početkom travnja odobrena je studija utjecaja na okoliš za izgradnju građevine za intenzivni tov svinja ukupnog kapaciteta 16.107 mjesta za tovljenike. Riječ je o farmi Marinovci pokraj Erduta,

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk