Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Lis 2018

Na što je Uljanik potrošio 855 milijuna kuna za koje je jamčila država?

Izvor: www.index.hr · Autor: R.A.  

Na što je Uljanik potrošio 855 milijuna kuna za koje je jamčila država?

PREMIJER Andrej Plenković jučer je na sjednici vlade najavio kako će sve ugovore Uljanika koji se odnose na državna jamstva provjeriti DORH.

"Mi ćemo sve ugovore koji postoje o gradnji brodova, a koji se odnose na ova jamstva, provjeriti zajedno s Državnim odvjetništvom RH i detaljno ispitati njihove pravne posljedice te na taj način pokušati koliko je to moguće najbolje zaštititi interese Republike Hrvatske", kazao je premijer Plenković nakon što je ministar financija Zdravko Marić predstavio izvješće o Uljaniku.

Također, Vlada je zadužila Ministarstvo financija da poduzme sve potrebne radnje radi plaćanja obveza po protestiranim državnim jamstvima koja su odobrena društvima Uljanik Grupe kako bi se smanjio, odnosno izbjegao daljnji trošak kamata.

Sada je jasno i zašto će sve istražiti DORH.

Naime, kako stoji u Marićevom izvješću, gradnja velikog broja brodova nije ni započeta iako je Uljanik dobio novac za njihovu gradnju, a za ta sredstva je jamčila država.

Kako se može vidjeti u dokumentu, država je u jednom trenu izdala jamstva za 1.069 milijardi kuna, a čak 855 milijuna kuna nije utrošeno na brodove koji su se trebali izgraditi tim novcima. U izvješću se ne navodi na što je bio utrošen taj novac.

Bez kamata 4,3 milijardi kuna

Ukupna izloženost Republike Hrvatske po glavnici prema Uljanik Grupi na dan 15. listopada 2018. iznosi 4.292.105.949 kuna, izračunato po srednjem tečaju HNB-a. Iznos uključuje samo izloženost prema glavnici, odnosno ne uključuje naknade za raskid ugovora, neplaćene naknade po državnim jamstvima i kreditima i kamate, a za koje Republika Hrvatska također jamči u istom postotku kao i za jamstvo glavnice.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministarstvo financija dosad je zaprimilo pozive za plaćanje od strane banaka u iznosu od 1,1 milijardu kuna uvećano za kamate i naknade, kazao je Marić, dodavši da se zbog najave otkazivanja četiri broda očekuje uskoro i dodatni pozivi za plaćanje prema danim avansima 431 milijun kuna, uvećano za naknade i kamate.

Trenutno je dospjelo 364 milijuna kuna, za koje ministarstvo još nije zaprimilo pozive za plaćanje, ali banke su ih najavile, kazao je Marić.

"Kad se sve zbroji, Ministarstvo financija do kraja 2018. očekuje minimalna plaćanja u iznosu oko 2,35 milijardi kuna, sve uvećano za kamate i naknade. Navedeni iznos će se dodatno uvećati u slučaju daljnjih otkazivanja brodova. Banke su najavile potencijalna otkazivanja kredita koji još nisu dospjeli, ali su brodovi za koje su izdani krediti otkazani, pa postoji mogućnost poziva za plaćanje istih u ukupnom iznosu od 237 milijuna kuna", naveo je Marić.

Dodao je da će do kraja godine minimalno iz državnog proračuna biti plaćeno 2,349 milijardi kuna, a taj iznos može biti i veći.


Komentari članka

Vezani članci

Što Hrvatskoj donosi članstvo u OECD-u: viši standard, ali i zahtjevne reforme

05.02.2026.

Što nam donosi članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj? Hoće li ulazak u zajednicu 38 najrazvijenijih država svijeta poboljšati životni standard hrvatskih građana? Može li proces hrvatskog ulaska u OECD biti gotov ove godine? Koje se reform

Hrvatska na korak do ulaska u OECD - što još treba napraviti?

30.01.2026.

OECD ima trenutačno 38 članica i svojevrsni je klub razvijenih zemalja, uključuje većinu naprednih ekonomija, a članstvo je znak stabilnog gospodarskog okružja. Od 25 zadanih područja, od pravosuđa i borbe protiv korupcije do smanjenja birokracije i bolje

EU fondovi neće presušiti, Hrvatskoj čak 19 milijardi eura

04.12.2025.

Europska sredstva neće presušiti te će u idućem EU-ovom proračunskom razdoblju za Hrvatsku biti i veća nego sada, rekao je na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

Hrvatska trpi visoku inflaciju zbog neusklađenih mjera vlasti

07.11.2025.

Analitičari poručuju da je ključ u zajedničkom djelovanju Vlade i HNB-a, jer bez toga nema kontrole nad inflacijom

Od iduće godine minimalac 800 eura neto

26.10.2025.

Najavio je to u četvrtak premijer Andrej Plenković i otkrio kako će Vlada takvu odluku donijeti do kraja listopada. I to unatoč protivljenju hrvatskih poslodavaca. Premijer je naglasio i kako Vlada do kraja mandata minimalac planira dići na 1250 eura.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke