Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ruj 2009

Pekari na koljenima

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Pekari na koljenima

Recesija je pogodila i pekare, odnosno ozbiljne pekarske tvrtke koje zapošljavaju veći broj radnika i koje investiraju. Od početka ekonomske krize, naime, zabilježen je pad prodaje pekarskih proizvoda od 10 do 15 posto. Tvrdi to Mato Škojo, vlasnik osječke Krune, jedne od najvećih hrvatskih pekara koja zapošljava više od 300 radnika, i odnedavno zagrebačkog Mlinara, sa 750 zaposlenih.

U Hrvatskoj kruh podcijenjen
- Hrvatska pekarska industrija stagnira već godinama i stoga ovog trenutka i te kako osjeća ekonomsku krizu. Zapravo, već je na koljenima, a neke pekare pred kolapsom. Jedan od razloga su prevelika davanja državi, ali je i činjenica da naša branša zahtijeva stalna ulaganja. Kad uzmete u obzir da većina pekara u Hrvatskoj ima strojeve i pogone u vrlo lošem stanju i da to zahtijeva iznimno velike investicije, onda vam je sve jasno - kaže Mato Škojo, te napominje da napokon treba razjasniti da kruh nije socijalna kategorija i da na njegovu cijenu ne utječe samo cijena pšenice i brašna, kako se to pokušava plasirati javnosti.

- Kruh se može smatrati socijalnom kategorijom tek ako država uvede poticaje za kruh. U Hrvatskoj je kruh inače godinama podcijenjen i svuda u Europi je skuplji nego kod nas. Razlike u cijeni postoje čak i unutar države; kruh je skuplji u zapadnom dijelu Hrvatske nego na istoku. Na cijenu kruha ne utječe samo cijena pšenice i brašna već je tu daleko više stavki. Svima onima koji tvrde, a pri tome često neopravdano zauzimaju medijski prostor, da pekari na kruhu i pekarskim proizvodima vrte zarade i do 300 posto, poručujem neka otvore pekare i neka se bave pekarstvom. Pokušat ću navesti što sve sadrži cijena kruha. To su plaće pekara, pomoćnih radnika, čistačica, vozača, administratora, trgovaca, struje, plina, vode, sirovine, grijanja, goriva za vozila, slivne vode, ZAMP, komunalni doprinos, telefon, mobitel, kompjutorsko održavanje, spomeničke rente, osiguranje vozila i zgrada, liječnički pregled djelatnika, sanitarne iskaznice djelatnika, regres, prijevoz djelatnika, božićnice, jubilarne nagrade, kamate za kredite, provizije banaka, sredstva za čišćenje, rezervni dijelovi, sitni inventar, vrećice za kruh, poštanski troškovi, radna odjeća, odvoz smeća, deratizacija i dezinsekcija, razni doprinosi institucijama, zakup poslovnih prostora, razni porezi, i još niz drugih kojih se nisam u ovom trenutku sjetio. Plaća radnika jedna je od najvećih stavki. A nismo spomenuli kontinuirano investiranje u pekarsku opremu i vozila, a to su i te kako velik iznosi, kontinuirano investiranje u novu tehnologiju je ključ opstanka na tržištu. Do sada je u Pekaru Kruna investirano više od 11 milijuna eura.

Osječani jedu najbolji kruh
- Sve navedeno tek je dio troškova i kad se svi zbroje, pitam: Kako onda da kruh košta toliko koliko neki pojedinci govore? Kruh može biti jeftiniji od dosadašnje cijene jedino ako se proizvodi kod kuće, u vlastitoj kuhinji. Škojo ističe kako se u posljednjih pet godina, od kad se bavi pekarstvom, u toj branši, bar što se tiče Osijeka, puno toga promijenilo.

- Do tada je u Osijeku postojao bijeli i polubijeli kruh, a danas ima više od 30 vrsta kruha, od kojih je dio ručni rad. Naša proizvodnja bazirana je na tehnološkim procesima koje trenutno ne može odraditi ni jedna druga pekara u gradu i odgovorno tvrdim da Osječani jedu najbolji kruh u Hrvatskoj. Naše najviše standarde prenosimo i u pekare Mlinar i sada pokrivamo cijelu kontinentalnu Hrvatsku i Istru - kaže Škojo.


Komentari članka

Vezani članci

Vedrana Pribičević: Zašto donosimo loše odluke

18.03.2026.

Bihevioralna ekonomistica otkriva kako emocije, strah i FOMO upravljaju našim novcem te zašto racionalni investitor gotovo ne postoji

Sunčica Oberman Peterka: Autentičan će lider ili liderica omogućiti rast svima oko sebe

09.03.2026.

Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ove godine obilježava 65. obljetnicu. Zbog tog je impresivnog broja to čudnije što je tek 2025. godine izabrao svoju prvu dekanicu, koja je pak posljednjih 12 godina bila tek druga prodeka

Iskustvo bivše poduzetnice: Privatni biznis nije uvijek sloboda – ja sam je pronašla u korporaciji

19.02.2026.

Zagrebačka ekonomistica Petra Bilić od malih nogu navikla je raditi i razvijati poslovne vještine u obiteljskoj tvrtki. Kaže kako je počela s 14 godina, a radeći različite poslove razvila je disciplinu, otpornost i razumijevanje ljudske prirode. Pprije sl

Laurent Sessa pokrenuo višemilijunski projekt i oduševio zajednicu

30.01.2026.

Izgradio je postrojenje vrijedno 34 milijuna eura koje prkosi svim stereotipima o hrvatskom poduzetništvu, stavljajući ekologiju, sigurnost i kraljevski komfor radnika na prvo mjesto

Kako je bilo freelanceati u 2025. godini? Evo što su rekli sami freelanceri

19.01.2026.

Najnovije izvješće o mentalnom zdravlju freelancera i samozaposlenih za 2025. godinu dolazi iz Leapersa, međunarodne platforme koja se već godinama bavi zagovaranjem boljih radnih uvjeta za nezavisne profesionalce, istraživanjem freelancing tržišta i utje

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke