Polagani povrat likvidnosti u sustav

Unatoč solidnoj likvidnosti u sustavu tijekom ovog tjedna na tržištu novca Zagreb potražnja za kunama nadmašivala je ponude kunskih viškova koja je dijelom bila ograničena limitima trgovanja. S blagim opadanjem potražnje prema kraju tjedna te uz bolju alokaciju na tržišne sudionike i povratak dijela kunske likvidnosti iz optjecaja kamatne stope najkraćih (prekonoćnih) dospijeća bilježile su blagi pad što je bilo vidljivo i na ZIBOR kotacijama. Ipak ZIBOR kotacije na segmentu iznad tri mjeseca zadržale su blagu tendenciju rasta odražavajući tako opreznost investitora.

Konačno, i na održanoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija (po prvi puta nakon 5. srpnja svih dospijeća) prinosi su zabilježili zamjetan rast (od 70 do 172 bazna boda) približavajući se ZIBOR kotacijama istog dospijeća koje su već neko vrijeme bile znatno iznad prinosa na trezorske zapise. Osim toga, činjenica da do kraja godine država ima razmjerno visoke potrebe za refinanciranjem po izdanim trezorskim zapisima (preko 5 milijardi kunskih i preko 500 milijuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu) zasigurno je podržala rast prinosa prema razinama posljednji put zabilježenim na početku godine. Stoga, bi se pritisak na rast prinosa mogao nastaviti iako bi on, prema našim očekivanjima, trebao biti znatno blaži.

Očekujemo poboljšanje likvidnosti u sustavu dijelom od povrata kuna iz optjecaja s završetkom turističke sezone, a dijelom s topljenjem kunskih depozita države na računu kod HNB-a (koji trenutno iznose preko 6 milijardi kuna). Posljedično bi i ZIBOR kotacije odnosno kamatne stope na tržištu novca trebale biti razmjerno stabilne. U tjednu pred nama središnjoj državi na naplatu dospijeva 741 milijuna kunskih i 100 milijuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Ministarstvo financija najavilo je novu aukciju uz planirani iznos kunskih izdanja ukupne vrijednosti 600 milijuna kuna (100 milijuna kuna šestomjesečnih te 500 milijuna kuna jednogodišnjih vrijednosnica) te čak 70 milijuna eura trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Zanimljivo je primijetiti da je Ministarstvo financija po prvi puta najavilo i aukciju šestomjesečnih trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu (35 milijuna eura), što bi svakako moglo utjecati stabilizirajuće na tečaj.

Naime, blagi deprecijacijski pritisci na tečaj prisutni i tijekom proteklog tjedna i trgovanje blizu razine od 7,50 kuna za euro mogli bi se nastaviti. Stoga bi snažnija izdanja uz valutnu klauzulu, zaduživanje (kvazi) državnih poduzeća u inozemstvu, manje obveze korporativnog sektora prema inozemnim vjerovnicima te percepcija moguće intervencije HNB-a na deviznom tržištu (u slučaju proboja granice od 7,50 kuna za euro) mogla stabilizirajuće djelovati na tečaj.