Prodaja vina pala za 50 posto, kako riješiti ukupnu nelikvidnost?

Ako se mjere zadrže i sljedećih mjesec dana ili duže, posljedice po naš sektor bit će puno ozbiljnije, istaknuli su jučer članovi Udruge Graševina Croatica govoreći o poslovanju u uvjetima pandemije.

Prodaja vina u Hrvatskoj prošle je godine pala za gotovo 50 posto, a pretpostavka je da će se tako nastaviti i u prvoj polovici ove godine. Možda i dulje, istaknuo je jučer u HGK, Županijskoj komori Osijek, predsjednik Udruge Graševina Croatica Josip Pavić.

Govoreći o poslovanju i stanju sektora u uvjetima pandemije izazvane koronavirusom, kriznim mjerama u vinarstvu te strategiji razvoja Slavonije i hrvatskog Podunavlja, upozorio je i da navedeno odmah izaziva pad prihoda jer je riječ o branši u kojoj se ne može smanjivati obujam proizvodnje, kao ni varijabilni troškovi, koji iznose oko 40 tisuća kuna po hektaru vinograda.

U Slavoniji se proizvodi najviše vina, najveće kvalitete
"U Hrvatskoj ima 20 tisuća hektara vinograda što znači da za njihovo obrađivanje do iduće berbe treba oko 800 milijuna kuna. Ako je pad prodaje 40 posto, nedostaje nam 320 milijuna likvidnih kuna da bi vinogradi preživjeli ovu godinu", objasnio je.

Udruga trenutačno provodi anketu među vinarima kako riješiti ukupnu nelikvidnost pa će razgovarati o reprogramiranju postojećih kredita, investicijskih i kredita za kratkotrajne tekuće aktivnosti. Prema njegovom mišljenju, rješenje treba pronaći usklađenom akcijom vinara, resornog ministarstva, Hrvatske gospodarske komore i banaka jer alternative nema. Dodao je kako će se ovih dana nakon provedene ankete utvrditi iznos potpore koju će zatražiti do 15. listopada kada završava vinska financijska godina. Pavić je podsjetio da Slavonija sudjeluje s čak 45 posto u ukupnoj proizvodnji vina u Hrvatskoj. Istra s 19, kao i Dalmacija te Zagrebačka i okolne županije s oko 16 posto.

"Slavonija je daleko najveći proizvođač, a od toga je 90 posto kvalitetnih i vrhunskih vina. U Dalmaciji je 70 posto takvih vina, u Istri 65, a Zagrebačkoj s okolnim županijama oko 50 posto. Imamo najveću količinu vina i to najkvalitetnijeg, ali tržište je jako daleko od nas. Stoga nam je nužna strategija promišljenog marketinga”, zaključio je.

Nove poteškoće zbog novog lockdowna
Mladen Papak, iz vinarije Vina Papak Ilok rekao je kako su posljedice po ovaj sektor vrlo ozbiljne jer im se povećavaju zalihe zbog čega bi moglo doći do dodatnog pada cijena vina.

"Preživjeli smo zahvaljujući državnim mjerama financijskih potpora u vrijeme proljetnog lockdowna, uspjeli smo se riješiti i zaliha, ali sada su nastale nove poteškoće zbog drugog vala u kojemu su ponovno zatvoreni restorani i kafići", naglasio je.

Vinova loza, dodaje, ima svoj životni ciklus podijeljen na faze i moraju redovito investirati u svaku fazu njege vinograda. U tijeku je rezidba, a nakon toga slijede daljnja ulaganja. "Dosad smo uspijevali sve odraditi, no pitanje je koliko ćemo ubuduće moći sami izdržati. Ako se mjere zadrže i sljedećih mjesec dana ili duže, posljedice po naš sektor bit će puno ozbiljnije", upozorio je Papak i napomenuo da će se to reflektirati i na daljnje poslovanje te na ulaganja koja će s početkom vegetacije biti veća.

Vlado Krauthaker iz vinarije "Vinogradarstvo i podrumarstvo Krauthaker“ istaknuo je kako vinari očekuju da će se restorani otvoriti prije Uskrsa i da će konačno krenuti normalna prodaja koja bi trebala oporaviti ovaj, ali i sektor turizma.

"Stanje u vinogradima je stabilno, svi radimo, nema otpuštanja radnika jer smo vezana proizvodnja. Nadamo se da ćemo preživjeti, iako je situacija teška", rekao je i izrazio žaljenje što ove godine nema mogućnosti ni za obilježavanje blagdana sv. Vinka pa će u malim grupama dovoditi ugostitelje u vinograde na degustacije kako bi dobili uvid kakva je bila vinarska 2020. godina.

Njegova je vinarija, kaže, do pojave koronavirusa 22 posto proizvoda izvozila u Njemačku, Austriju, Češku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i SAD, a sada je to prepolovljeno.

Nadaju se da će im se vratiti kompletno tržište, ali potrebno je puno učiniti za promociju jer hrvatskog još uvijek nema na svjetskoj karti vina. "Nismo od nacionalnog Stožera civilne zaštite tražili ukidanje mjera, vjerujemo da znaju što rade i očekujemo da će se do Uskrsa ublažiti mjere i otvoriti granice, što je nama vinarima najvažnije“, naglasio je Krauthaker.