Za brodove hrvatskih brodara 240 milijuna kuna državnih potpora

Na temelju Programa gradnje brodova, što ga je danas utvrdila Vlada, država će do 2011. gradnju brodova za hrvatske brodare poticati s ukupno 240 milijuna kuna, a cilj Programa je obnova flote hrvatskih brodara, odnosno veća sigurnost plovidbe i veći stupanj zaštite mora i okoliša.

Program obuhvaća gradnju devet brodova s dvostrukom oplatom za prijevoz nafte, naftnih derivata, ulja i sl. te dva broda za rasute terete, čija je ukupna vrijednost gotovo 559 milijuna američkih dolara.Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta pritom je istaknuo da će se državnim potporama iz državnih proračuna do 2011. pokriti do najviše 30 posto opravdanih troškova dodatnog ulaganja brodara u izgradnju brodova, odnosno ukupno oko 240 milijuna kuna po današnjem tečaju dolara.Uz to, uvjeti za dodjelu potpora, bit će i da su novoizgrađeni brodovi upisani u hrvatski Upisnik brodova te da posadu čine hrvatski pomorci, kao i uključivanje domaćih proizvođača. S tim je uvjetima suglasna i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a i usklađeni su s regulativom EU.

Osim što će to ubrzati proces zamjene starih s novim, suvremenijim brodovima, ovaj će program, istaknuo je Kalmeta, "poboljšati položaj hrvatske zastave na Pariškom memorandumu".Vlada je danas potvrdila i odluku Ministarstva gospodarstva o prestanku važenja kriznog stanja u opskrbi prirodnim plinom, s obzirom da su 20. siječnja prestale okolnosti koje su dovele do proglašenja kriznog stanja 7. siječnja, zbog prekida dostave plina, uslijed spora Rusije i Ukrajine.Pritom je predsjednik Vlade Ivo Sanader naglasio da će Hrvatska, bez obzira što je ova plinska kriza završena, nastaviti sa svim aktivnostima kako bi u svakom smislu postigla što veći stupanj energetske neovisnosti.

Ujedno je članove konzorcija za izgradnju LNG terminala na otoku Krku pozvao da se dogovor o tome ubrza, a Plinacro da nastavi pregovore vezane uz tzv. Transadriatic Pipeline, kojim bi se hrvatski plinski sustav, kroz Dalmaciju, povezao s Crnom Gorom, BiH i Albanijom.Vlada je prihvatila i Strategiju razvoja elektroničke uprave do 2012. godine, a u Sabor je upućen i prijedlog ratifikacije sporazuma s Crnom Gorom o predaji i prihvatu osoba kojih je ulazak ili boravak nezakonit.Ujedno, Belišću, Virovitici, Humu na Sutli te Labinu Vlada je u vlasništvo bez naknade prenijela nekretnine ukupne vrijednosti od gotovo 41 milijun kuna, za izgradnju gospodarskih i ostale infrastrukture.