Za mjesec dana rješenje spora 'Ljubljanska banka'

Budući da za mjesec dana istječe tromjesečni rok koji su na sastanku u Bohinju 31. srpnja postavili hrvatski i slovenski premijeri Jadranka Kosor i Borut Pahor za rješenje pitanja duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama, a da u javnosti nema nikakvih informacija o tijeku tih pregovora, Vjesnik doznaje da obje strane i dalje ostaju kod zadanog roka te da proces dogovaranja teče predviđenom dinamikom. »Tiha diplomacija predano radi na rješenju tog pitanja i drži se ranijeg dogovora da se s detaljima pregovaračkog procesa ne izlazi u javnost«, rečeno je Vjesniku iz izvora bliskog hrvatskoj vladi. Vremenski okvir postavljen tijekom susreta u Bohinju i dalje je aktualan, potvrđeno je iz tog izvora. Kako je ranije već bilo objavljivano, za taj problem nije formirana posebna radna skupina ili komisija, nego se njime bave Vladini dužnosnici te stručnjaci za to pitanje. Da se obje strane drže postignutog dogovora potvrđuje i činjenica da do danas nije »procurilo« u javnost ni jedno ime ni sa slovenske ni s hrvatske strane uključeno u taj proces. Jedno od najvažnijih pitanja jest usuglasiti visinu duga. Prema podacima Hrvatske narodne banke, Slovenija duguje hrvatskim štedišama 160 milijuna eura, a hrvatskom proračunu dodatnih 260 milijuna za prenesenu štednju iz Ljubljanske banke. Ukupni dug je, dakle, 420 milijuna eura glavnice bez kamata za proteklo razdoblje. Slovenija, s druge strane, iznosi različite podatke glede duga hrvatskih poduzeća Ljubljanskoj banci. Brojke se kreću od 157 milijuna eura, koliko su u HNB-u procijenili da su iznosila potraživanja Ljubljanske banke prema hrvatskim tvrtkama, pa do više od 800 milijuna eura, koliko su »izračunali« neki tamošnji stručnjaci. Pritom se u tim računicama pokušava i pravno i brojčano ujednačiti dug Ljubljanske banke hrvatskim štedišama s potraživanjima koje je ta banka imala prema hrvatskim poduzećima. Međutim, štedni su računi građana u banci privatno-pravni odnos banke i klijenata, a sudbina kreditnih plasmana pojedine banke prema nekom poduzeću povezana je s financijskim rizikom koji svaka takva ustanova ima na poslovnom tržištu. U vezi s tim pitanjem vjerojatno će se voditi teški pregovori, iako službeni Zagreb o njemu nema previše dvojbi. Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski u više je navrata rekao da se Ljubljanska banka ne može vratiti na hrvatsko tržište prije nego vrati novac hrvatskim štedišama.
Za nadati se da će se postići dogovor o tom pitanju, koje se tiče više od 130.000 hrvatskih štediša, koji već skoro dva desetljeća očekuju povrat svoje ušteđevine iz Ljubljanske banke.