Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Stu 2010

Zapošljavanje koje oslobađa poslodavce prekrutih zakona

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Lidija Kiseljak  

Zapošljavanje koje oslobađa poslodavce prekrutih zakona

Prosjek privremeno zaposlenih radnika u EU na 100 stanovnika koji se uzimaju preko agencija za privremeno zapošljavanje je 1,7 posto prema podacima otprije dvije godine, dok je u Hrvatskoj taj prosjek tek oko 0,2 posto. Uzme li se u obzir da imamo oko 1,5 milijuna zaposlenih u zemlji, računica pokazuje da je njih tek 3000 zaposleno preko agencija za privremeno zapošljavanje.

Privremeno zapošljavaju ponajprije tvrtke koje trebaju sezonske radnike ili pak određeni profil radnika za neki projekt, a najčešće je riječ o radnicima niže stručne spreme. U Hrvatskoj takav oblik zapošljavanja nije star ni desetljeće, ali je postao sve popularniji među tvrtkama, posebno u vrijeme krize, kada se zabranjuje novo zapošljavanje. Jer radnici zaposleni privremeno nisu stalni zaposlenici tvrtke, odnosno o njima brigu vodi agencija, koja im i isplaćuje plaću. – Upravo zbog nesigurnosti na tržištu porastao je interes za privremeno zapošljavanje, a osim stranih kompanija koje su se tom uslugom na domaćem tržištu najviše koristile, sve više je prepoznaju i domaće tvrtke – komentira Tomislav Hanžek, direktor Electusa, agencije za privremeno zapošljavanje. Ta je tvrtka, primjerice, ove godine napravila velik posao, brzo je pronašla 200 privremenih zaposlenika za skup EBRD-a, koji je ove godine održan u Zagrebu. Daniel Divjanović, direktor Dekre, kaže kako se radnici najčešće uzimaju zbog sezonskih poslova ili zbog dugoročnijeg bolovanja. Nekada to znaju biti i human resources razlozi, odnosno kada je potreban odabir najboljih kadrova među znatno više prijavljenih. No postoje i neki drugi razlozi zbog kojih se tvrtka odlučuje na privremeno zapošljavanje. Primjerice, nekima je u interesu da ostanu na manje od dvadeset zaposlenih kako bi izbjegli donošenje pravilnika o radu – kaže Petar Lovrić iz agencije Kadus. Dodaje kako kroz privremene zaposlenike tvrtka dobiva besplatan know-how, a i izbjegava složenu administraciju propisanu novim zakonom.

Otkad se taj oblik zapošljavanja javio na tržištu, sindikati upućuju prigovore zbog malih prava koja imaju ti radnici u odnosu na one stalno zaposlene, što se prije svega odnosi na plaće. No zakon je jasan i kaže da plaća mora biti jednaka za privremeno i stalno zaposlene osobe, a naši sugovornici kažu da to poštuju. No, iznimaka ima pa se događa da neke tvrtke potrebno radno mjesto preimenuju u neko drugo radno mjesto, za koje je potrebna niža stručna sprema, dakle i slabije plaćen radnik. – Agencija za uslugu privremenog zapošljavanja prima naknadu koja se kreće od 10 do 12 posto, ovisno o veličini tvrtke. Tako tvrtke s više od 50 ljudi plaćaju proviziju od 10 posto, srednje oko 11 posto, a mali 12 posto – kaže Divjanović. Kristijan Došen iz Smart Flexa dodaje da se ponekad mora ugovoriti i rizik od mogućeg izostanka s posla pojedinog radnika ili bolovanja jer to ide na teret agencije. – Zato je praktičnije fiksnu proviziju dogovoriti ako je privremeni radnik barem pola godine u nekoj tvrtki – kaže Došen. Prosjek privremenog zapošljavanja na domaćem tržištu je četiri mjeseca. Jednostavnost i fleksibilnost najvažniji su čimbenici privremenog zapošljavanja. Došen, primjerice, spominje slučaj Nizozemske gdje je takvo zapošljavanja u Europi najrazvijenije, a to je rezultiralo najmanjom stopom nezaposlenosti u EU. Osim toga, i troškovi za tvrtke su niži uzmu li se u obzir samo oni početni od oglasa u novinama ili selekcija.

Općepoznata je teorija da su vidljivi znakovi oporavka ekonomije kada raste potražnja za privremenim zapošljavanjem. No iako je i kod nas ove godine trend takvog zapošljavanja u porastu, razlog tome, kaže Kristijan Došen, ipak nije oporavak, nego činjenica da je kod nas privremeno zapošljavanje tek na počecima razvoja.


Komentari članka

Vezani članci

Velike promjene za obrtnike: Smanjuje se komorski doprinos i uvodi obiteljski obrt

18.05.2026.

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu kojim predviđa rasterećenja obrtnika kroz smanjenje komorskog doprinosa, modernizaciju sustava strukovnog obrazovanja i uvođenje instituta obiteljskog obrta.

Do koliko kvadrata ne treba građevinska dozvola?

11.05.2026.

Planirate proširenje kuće, postavljanje nadstrešnice ili gradnju pomoćnog objekta u dvorištu? Prije početka radova ključno je poznavati zakonske okvire kako biste izbjegli visoke kazne i rušenje. Hrvatsko zakonodavstvo jasno razlikuje zahvate koji se izvo

Tvrtkama napokon lakši pristup financiranju: Stižu izmjene važnog zakona

08.05.2026.

Očekuje se da će provedba zakona smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, ubrzati javne ponude i uvrštenja, povećati transparentnost i zaštitu ulagatelja te ojačati pravnu sigurnost i usklađenost s pravnom stečevinom EU-a, uz jačanj

Novi zakon donosi oštrije kazne za neprijavljene radnike: Višestruki prekršitelji plaćat će i do 8000 eura

05.05.2026.

Za poslodavce za koje se tri puta u tri godine ustanovi da imaju neprijavljene radnike, kazne dosežu 8000 eura, jedna je od novosti izmjena Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada koji sutra kreće u javno savjetovanje, a s primjenom bi trebao krenuti polo

Predstavljen novi zakon: nema više sitnih slova kod ugovaranja kredita

09.03.2026.

Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja financijskih problema, a uvode se i stroži kriteriji kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen dana

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk