Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Pro 2025

Zašto je vino skupo? Odgovor leži na – policama supermarketa

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jelena Balog  

Zašto je vino skupo? Odgovor leži na – policama supermarketa

Trgovački centri pretrpavaju police domaćim vinima, iako Hrvatska ne proizvodi dovoljno da popuni ni pola. Rezultat? Umjetno visoke cijene, slaba prodaja i tržište koje ignorira EU praksu, gdje svaka država uvozi barem pola asortimana.

Premda je godina globalno (ponovno) bila izazovna za vinare, hrvatska vinska industrija i sustav distribucije i dalje plešu istu koreografiju staru gotovo dva desetljeća. Dok se u javnosti zaziva tradicija, ponos i “dominacija” domaćih vina, realnost je mnogo oštrija. Trgovački centri i dalje slijede dobro poznatu, ali ne nužno uspješnu praksu – gotovo 90 posto polica u trgovinama popunjeno je hrvatskim bocama, dok svega malo preostale ponude čini uvozna roba.

Pitate se, u čemu je tu problem? U tome što količine koje domaći vinari stvarno mogu proizvesti teško da pokrivaju toliki udio. Hrvatska već godinama bilježi pad površina pod vinogradima, starenje vinarske populacije i nedostatak radne snage, dok i klimatski ekstremi dodatno smanjuju prinose. Drugim riječima, proizvodimo sve manje grožđa i sve manje vina, ali se ponašamo kao da smo vinska sila s neiscrpnim kapacitetima.

No, čim vinar odredi cijenu boce svog vina, uzimajući u obzir sve izazove proizvodnje i rastuće troškove, a koju, prema vlastitoj procjeni, pozicionira u premium segment s visokom maržom, reakcija je gotovo uvijek ista: skupo. Ono što je skupo na policama trgovina za većinu potrošača vrlo brzo postaje – nedostupno. Vinar ne želi spustiti cijenu jer cijeni svoje vino, trgovac se ne odriče marže jer želi zaraditi i doseći poslovne ciljeve.

Nema smisla boriti se protiv talijanskih i španjolskih industrijskih etiketa u supermarketu – to je bitka koju mali vinari gube prije nego što je počnu voditi.

Dvije neugodne posljedice
Takva poslovna politika proizvodi dvije posljedice – obje neugodne.

Prvo, cijene hrvatskih vina u maloprodaji rastu čak i kada globalno tržište bilježi pad potražnje. Hrvatska je u 2025. zabilježila najveći rast cijena vina u cijeloj Europskoj uniji: 30,1 posto u odnosu na prethodnu godinu. I što se dogodilo? Stvorio se jaz između cijena na policama i onoga što su potrošači spremni platiti, pri čemu sve veći broj kupaca i vinoljubaca rješenje pronalazi izvan domaćih polica. Online prodaja vina u EU već godinama bilježi dvoznamenkaste stope rasta, a strani webshopovi nude širi izbor, transparentnije cijene i često povoljniju logistiku. U takvom okruženju domaće tržište gubi lojalne kupce koji su spremni naručiti vino iz inozemstva umjesto da plate premium cijenu bez jasnog pokrića. Domaći vinar u međuvremenu mora opravdati visoku cijenu kvalitetom koja, realno, nije uvijek na razini koju etiketa sugerira, što dodatno produbljuje nezadovoljstvo i nepovjerenje potrošača.

Drugo, stvorila se iluzija da “naše mora biti najbolje, naše mora biti skuplje”. Police su prepune boca čija cijena nema čvrst temelj u proizvodnim kapacitetima, omjerima uvoza, logistici ni realnoj dostupnosti. No, takva neravnoteža nije samo tržišni problem – ona ima i ozbiljnije posljedice. Kada se od domaćih vinara očekuje isporuka količina koju ne mogu proizvesti, sustav ih gura prema sivoj zoni: produžavanju vina vodom i šećerom te uvozu vina i mošta koji se potom prodaju pod vlastitim etiketama.


Komentari članka

Vezani članci

Od djeda i oca naslijedio 4, danas obrađuje 45 ha vinograda - sve podno Motovuna

21.05.2026.

Vinarija Tomaz na tržište stavlja tristo tisuća boca godišnje. Kućni prag je, kaže vinar i vinogradar Klaudio Tomaz, najljepše predstavljanje sebe, svog proizvoda i svoje vizije.

S početnih 7 proširio vinograd na 20 ha: Bolfan Vinski vrh spaja ekološka vina i domaću hranu

19.05.2026.

Tomislav Bolfan kupio je malu vinariju 2006. godine, a u godinama koje su uslijedile proširio je kapacitete na 20 hektara. Vinarija koja proizvodi vrhunska vina i njeguje prirodne metode uzgoja postala je prepoznatljiva po svom jedinstvenom karakteru

Panika u Vladi. Hoće li turistička sezona uspjeti spasiti proračun?

15.05.2026.

Vladajućima je bitno da ukupni promet u turizmu ne padne. Za dobit poduzeća manje ih je briga. Razlog je prilično jasan...

Vina Belje šire nasade u Baranji: 17 hektara novih vinograda na Banovom brdu

14.05.2026.

Na položaju Banovo brdo u vinogorju Baranja zasađeno je 17 hektara novih vinograda Vina Belje, izvijestili su u petak iz tvrtke Podravka Agri, podsjetivši i na 23 hektara vinograda koji su zasađeni prije dvije godine

Agrolaguna krči cabernet i okreće vinograde prema malvaziji

13.05.2026.

Nakon ulaska Badela 1862 porečka tvrtka pokreće investicije veće od deset milijuna eura u vino, ulje i sir

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk