Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Velj 2025

Slobodan Stanković: Poslije 250 grama kulena i čaše baranjske graševine čak i tlak štima!

Izvor: www.agroklub.com  

Slobodan Stanković: Poslije 250 grama kulena i čaše baranjske graševine čak i tlak štima!

"Tradicionalni suhomesnati proizvodi oduvijek su bili u našoj kući. Moj, sada pokojni djed, se bavio time, a ja sam mu još kao dječak prije 40 godina počeo pomagati", kaže za Osječku televiziju Slobodan Stanković iz Kuće baranjskog kulena u Branjinom Vrha, dugogodišnji proizvođač ove, na razini EU zaštićene, delicije.

Zavolio je to raditi, dodaje, jer je obožavao konzumirati kulen, kobasicu, slaninu... "I to je glavni razlog što sam se time počeo baviti“, priča Stanković.

Kada je djed preminuo, ostalo je sve na njemui i zadnjih 20-ak godina upustio se u ozbiljnu proizvodnju. Posljednjih pet je "u sustavu" i radi po svim standardima i veterinarskim propisima“.

Kontrolirana proizvodnja
Baranjci su, ističe, sačuvali tradiciju, ali su proizvodnju stavili u kontrolirane uvjete. Nekada su meso stavljali dimiti u pušnice, ložili bukovo drvo, a netko je koristio i šljivu.

"Tada su bila druga vremena, imali smo duge zime, a sada su one blage što stvara dosta problema u proizvodnji. Danas imamo pušnice u kojima možemo kontrolirati uvjete proizvodnje, zatim komore za zrenje, ali kvaliteta proizvoda ostala je ista“, kaže Stanković.

Nekad je kulen bio puno ljući i masniji, ali se u međuvremenu tržište promijenilo, jer većina ljudi ne vole jesti ljuto. Stanković ističe kako je u proizvodnji kulena smanjio ljutinu, ali je sve drugo ostalo isto.

Što se tiče svinja od kojih pravi kulen i ostale suhomesnate proizvode, kaže da preferira pasminu Durok.

"Idealno bi bilo da je stara 18 mjeseci i teška 200-tinjak kilograma, no mnogi tove samo godinu dana. Trenutno imam svinje od godinu i pol i teške 220 kilograma. Od 1. listopada do sada zaklali smo 80 svinja i još imamo 20 koje ćemo rješavati ovih dana“, kaže Stanković.

Recept nije tajna, ali je svetinja
Baranjski kulen je, podsjetimo, zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla i recept koji je svetinja.

Ipak, Slobodan ističe: "Nema tu tajni. U dobar kulen od mesa ide svinjski but, kare i leđna slanina, a od začina slatka i ljuta paprika, sol, bijeli luk i bijeli biber. Rešetka za usitnjavanje mesa isključivo mora biti promjera 8 milimetara".

Iako je zadovoljan kakva je trenutna cijena kulena na tržištu, misli da bi s obzirom na troškove proizvodnje mogla biti i veća.

"U svakom slučaju još uvijek ne mogu proizvesti koliko mogu prodati i s te strane sam itekako zadovoljan“, priznaje.

Osim kulena, OPG Stanković u svom asortimanu ima i druge suhomesnate proizvode kao što su kobasica kulenova seka, slanina, suha rebra, koljenice...

Žao mu je što mladi više preferiraju hrenovke, salame, paštete... pa im poručuje: "Odgovorno tvrdim da poslije 250 grama kulena i čaše baranjske graševine nema problema za zdravlje, čak i tlak štima!“


Komentari članka

Vezani članci

Žetva pšenice u Baranji privodi se kraju, ali ratari strahuju da bi novi toplinski val mogao ugroziti kukuruz

10.07.2026.

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Sve ranija berba, a oni grožđe ostavljaju na trsu i dobivaju vrhunska vina

09.06.2026.

U vremenu globalnih trendova Ivan Gerštmajer Zelember najveću konkurentnost domaćih vinara vidi u kontinuiranom radu na kvaliteti i zadržavanju autentičnosti.

Vinatlon privukao tisuće ljudi: Baranjska gastroenološka ’’rapsodija’’ opet oduševila

03.06.2026.

Proglašenjem najboljih vina i Šampiona Dunava u novootvorenom Interpretacijskom etno-centru u Karancu, najdužim vinskim stolom i koncertom Gorana Karana, započeo je 6. Vinatlon koji je organizirala Udruga vinogradara Baranje, uz potporu Općine Kneževi Vin

Bernarda Fuis pretvorila je stari podrum u mjesto kojem se gosti iznova vraćaju

26.05.2026.

Njezin studio apartman Ondine nije nastao kao poslovni projekt s unaprijed razrađenim planom rada u turizmu, već je sve krenulo iz ljubavi prema Baranji

Uzgajaju 1.200 fajferica za dalmatinski pršut: Investicija u Imotskoj krajini teška 4,7 mil. eura

03.05.2026.

Izgradnja hotela Dom koji uskoro otvara svoja vrata jedan je od najzanimljivijih projekata posljednjih godina u Dalmatinskoj zagori gdje je jedan liječnik objedinio uzgoj crne slavonske svinje, domaće buše i jedinstvene gastronomske ponude

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk